Nakon što je u svibnju prošle godine već u prvom izbornom krugu uvjerljivom većinom osigurao drugi mandat i, što mu je bilo posebno važno, većinu u Gradskom vijeću, novi-stari gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin javno je priznao da mu je laknulo.
Prve četiri godine vodio je Trilj u tvrdoj kohabitaciji s predstavničkom većinom koja je složno djelovala u “interesu” vlastitoga grada da je odbila i već odobrena bespovratna sredstva iz EU fondova. Kroz minulu godinu dana sve se promijenilo. U suradnji sa stabilnom predstavničkom većinom, koju čini 10 (HDZ) od ukupno 13 vijećnika, gradonačelnik Ivan Bugarin s Triljem je krenuo u snažni razvojni zamah. Pri ispunjavanju predizbornih obećanja svakako mu koristi činjenica da je kao predsjednik triljske i tajnik županijske organizacije HDZ-a značajno pozicioniran u stranačkim strukturama, a pozicija zastupnika vladajuće većine u Hrvatskom saboru omogućuje mu puno lakše otvaranje vrata radi pribavljanja sredstava za projekte njegova grada.
Gradonačelniče, jeste li zadovoljni rezultatima svoga rada posljednjih godinu dana?
– Na osnovi objektivnih pokazatelja osjećam da su zadovoljni Triljani, a onda sam zadovoljan i ja. Osobno sam kao gradonačelnik od prošlogodišnjih izbora “prodisao” jer više ne moram trošiti vrijeme protiv podmetanja kakva sam proživljavao prve četiri godine na ovoj dužnosti. Mala skupina oporbenih vijećnika pokušava nedostatak argumenata protiv mojih prijedloga i odluka predstavničke većine nadoknaditi galamom u javnom prostoru, ali na to se ne osvrćemo jer znamo da je cilj svake oporbe, koja najčešće ne bira sredstva, rušiti vlast.
Gradi se škola i zgrade
Triljanima ste puno obećali. Dokle ste stigli u ostvarenju preizbornih obećanja?
– Ovih dana počela je izgradnja nove zgrade osnovne škole u Košutama, vrijednosti ulaganja 11,6 milijuna eura. To je formalno projekt Splitsko-dalmatinske županije, ali smo ga mi iz gradske uprave u cijelosti pripremili, sve do izvedbenog projekta i građevinske dozvole. Pokrenuli smo i doveli pred realizaciju projekt bivše “Cetinke” kao budući gradski centar. Uz komunalnu infrastrukturu, prvenstveno prometnice za koje smo objavili javnu nabavu, tu su dvije poslovno-trgovačke zgrade vrijedne 7,3 milijuna eura za koje preko javne nabave tražimo investitora, a iz stambenog kompleksa od 120 stambenih jedinica upravo se priprema izgradnja prve od 6 cjelina namijenjene za priuštivo stanovanje primarno mladih obitelji. Za ostalih pet cjelina dobili smo lokacijske dozvole, a od njih pet za dva objekta dobivene su građevinske dozvole.
Očekujemo da Ministarstvo graditeljstva i državne imovine u ulozi investitora uskoro objavi javnu nabavu za izgradnju te dvije višekatnice s 40 stambenih jedinica. Zajedno s našom OŠ Trilj i županijom kao njezinim osnivačem pripremili smo energetsku obnovu centralne zgrade u vrijednosti od dva milijuna eura, uskoro kreće projekt energetske učinkovitosti javne rasvjete, za koji nas nestručni oponenti javno prozivaju, i u njega ćemo uložiti 1,6 milijuna eura, na ŠRC Luke izgradili smo centralnu zgradu sa svlačionicama, u što smo uložili 1,54 milijuna eura, za Kulturni dom Trilj, čija je realizacija u tijeku, visina ulaganja je 1,36 milijuna eura i tako redom.
Otkuda novac za sve to?
– Najveći pojedinačni iznos od 11,6 milijuna eura za financiranje izgradnje škole u Košutama dolazi iz EU fondova. Ostalo osigurava županija kao osnivač škole, a naš udjel je oko 350.000 eura. Ponavljam, mi smo ovaj projekt, koji formalno nije gradski niti se vodi kroz gradski proračun, gotovo u cijelosti pripremili, osigurali zemljište i darovali ga županiji kao osnivaču škole, financirali projektnu dokumentaciju i došli do građevinske dozvole. Naš ovogodišnji proračun, koji smo u srpnju korigirali prvim rebalansom, iznosi oko 18 milijuna eura. Većina toga novca nije iz naših redovnih proračunskih prihoda već smo ga pribavili iz drugih izvora. U tom je iznosu i bankovna pozajmica od 1,6 milijuna eura kako bismo mogli realizirati projekte odobrene iz EU fondova jer tek nakon realizacije možemo podnijeti zahtjev za nadoknadu utrošenog novca.
Brojni novi javni sadržaji
Na neobičan način namjeravate osigurati financiranje izgradnje dviju poslovno-trgovačkih zgrada unutar kompleksa bivše ‘Cetinke’?
– Novca za gradnju tih dviju zgrada, koje su definirane prostorno-planskim dokumentima budućeg gradskog centra, u našem gradskom proračunu naprosto nema niti postoji mogućnost da za financiranje toga projekta pribavimo potrebni novac iz EU fondova ili nacionalnih izvora. U takvim okolnostima odlučili smo doći do investitora preko javne nabave. Vjerujemo da ima poduzetnika koji će u tom kontekstu iskazati interes. To nam potvrđuju dosadašnji brojni upiti. Grad Trilj ima atraktivne građevinske parcele za te objekte i preuzet ćemo obvezu rješavanja komunalne infrastrukture. Investitor mora raspolagati novcem kojim će financirati izgradnju tih dviju zgrada. Tim ulaganjem investitor bi dobio u vlasništvo prizemlja obiju zgrada, dio zemljišta na kojemu su zgrade izgrađene i pripadajući minimalni broj parkirališnih mjesta. Grad bi, s druge strane, u vlasništvo dobio prostor na katu obiju zgrada, u našem vlasništvu bi ostao veći dio parcele na kojoj će zgrade biti izgrađene te ostatak parkirališnih mjesta.
Koji su još sadržaji, osim stanogradnje i poslovno-trgovačkih zgrada, planirani oko budućega gradskoga centra?
– Trilj će tu napokon dobiti veliki javni gradski trg i tržnicu. Predali smo dokumentaciju za građevinsku dozvolu. Osim toga, unutar bivše “Cetinke” izgradit ćemo novu sportsku dvoranu. Napravili smo njezino idejno rješenje, a sada se radi glavni projekt.
Prošle godine ste najavili spojnu cestu D60 – D1 od Dodiga do Kukuzovca, čime bi Trilj cestovno bio bliži Splitu nego Sinj. Dokle je stigao taj projekt?
– Kada je riječ o cestovnoj infrastrukturi, imamo tri razine prometnica: državne, županijske i lokalne, odnosno nerazvrstane ceste. U ovogodišnjem proračunu za ceste smo izdvojili 576.000 eura, što u odnosu na ukupna ulaganja predstavlja vrlo mali udjel. Projekt spojnice prema Kukuzovcu je pred dobivanjem građevinske dozvole. Cesta Čaporice-Velić, kojom će se iz centra Trilja izmjestiti najveći dio tranzitnog prometa, dobila je lokacijsku dozvolu te slijedi izrada glavnog projekta. Nositelj ova dva kapitalna cestovna projekta su Hrvatske ceste. Sporazumom između grada Trilja i Hrvatskih cesta obuhvaćeni su i nogostup u Čaporicama, duljine oko jedan kilometar, nogostup Ugljane, dug 1,2 kilometra, rekonstrukcija raskrižja kod ŠC Luke, kružni tok na Gazu, nogostup Gaz – Gubavica i nogostup Velić. Tu su još u pripremi nogostupi Vrabač – Svinjača, Vojnić, Vedrine – Šušnjare te proširenje puta za Vedrine s potpornim zidovima. Svemu ovome moram dodati da je asfaltirana cesta preko Golih brda. I, naravno, cestu kroz prostor bivše “Cetinke” za koju je grad raspisao javnu nabavu, a ta će cesta unutar budućeg gradskog centra povezivati stambene, poslovne i javne sadržaje.
Šire se sadržaji u radnoj zoni
Kada će voda u Voštane?
– Završena je izgradnja magistralnog voda Ruda – Grab, čime smo na cijelom triljskom prostoru značajno povećali sigurnost uredne vodoopskrbe. Voštane su nam prioritet. Radi se projekt za vodoopskrbu toga našega naselja, za što smo u proračunu izdvojili 85.000 eura.
Što je sa stambenim zonama u seoskim naseljima?
– Prostornim planom smo definirali stambene zone u Bisku, Vojniću i Ugljanima. Bisko je najviše odmaklo u realizaciji. Uskoro će biti oglašena javna nabava za gradnju devet obiteljskih stambenih kuća kojima je investitor Ministarstvo graditeljstva i državne imovine, a u koje će se useliti obitelji koje žive u barakama podignutim još u vrijeme izgradnje HE Đale.
Izdvojili ste pola milijuna eura za školstvo i obrazovanje?
– Da smo mogli, izdvojili bismo i više. Ove godine naša osnovna škola upisala je u prvi razred 83 učenika, 11 više nego prošle godine. Uz već spomenuta ulaganja u školstvo uredili smo prostor i promijenili krovište za glazbenu školu. Vrtićki kapaciteti, koje ćemo uskoro sigurno širiti, omogućili su nam upis 301 djeteta. Upisana su sva djeca čija oba roditelja rade.
Širi li se radna zona Čaporice?
– Šire se sadržaji unutar naše radne zone. Tvrtka “Inovapro” nedavno je pustila u rad sofisticirano postrojenje za obradu biootpada i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Vrijednost toga privatnog projekta prepoznao je i EU, koji je investitoru dodijelio više 13,1 milijun eura od ukupno uloženih 17,4 milijuna. Mi kao grad posebno se ponosimo razvojem ustanove CEKOM-3LJ, kojoj smo osnivač i koja u sve većem dijelu uspješno ostvaruje postavljene ciljeve.
Broj stanovnika u Trilju raste, dok na području grada kao cjeline i posebno rubnih i planinskih naselja pada. Kako taj negativni trend zaustaviti?
– Realizacijom svih spomenutih i drugih razvojnih projekata. Kada se preko Košuta i Kukuzovca približimo Splitu na manje od 30 minuta vožnje, te kada se naprave stanovi koji su pred izgradnjom, naravno da će mladi i mlade obitelji rado ostati živjeti na području našega grada. Tamo gdje žive mlade obitelji rađaju se djeca. Osim toga, očekujemo povratak bar dijela odseljenih Triljana. To su formule demografskog preokreta. Mi smo za ovu godinu za novorođenu djecu u proračunu izdvojili 100 tisuća eura. Daj Bože da rebalansom taj iznos budemo morali povećati. Osim toga, za program “Prve tri” izdvojili smo još 50 tisuća eura.
Međugranični EU projekt
U cijeloj Hrvatskoj sve je aktualnije pitanje otpada. Ne samo kada je riječ o otkrivenom uvozu i nezakonitom odlaganju opasnog otpada, već i komunalnog, koji proizvodi svaka obitelj. Kako Trilj tu stoji?
– Stojimo slabo. Zbog blokada dijela suvlasnika, naša zajednička komunalna tvrtka potpuno se urušila. Umalo se nije raspala, a ni danas nije na ekonomski zdravim nogama. Umjesto da ulažemo u modernizaciju, mi smo prisiljeni plaćati penale za loše rezultate u razdvajanju komunalnog otpada. Trilj se uključio u međugranični EU projekt CircleAware, kroz koji smo uspjeli nabaviti novo specijalno vozilo za prikupljanje i prijevoz biootpada, vrijedno oko 250.000 eura, a kroz isti projekt nabavili smo kante za odvojeno prikupljanje otpada i kompostere.
Kada će Krivodol dobiti struju?
– Trebao ju je dobiti davno, a ja se danas nadam i očekujem u najskorije vrijeme. To je projekt HEP-a za koji smo mi u proračunu izdvojili 250.000 eura.
U nekim gradovima u susjedstvu “zabranili” su umiranje jer se pokojnici nemaju gdje ukapati. Kakvo je stanje u vašemu gradu?
– Rekao bih zadovoljavajuće. Trenutno se u pet naših naselja grade nova i proširuju stara groblja ili se uz njih grade prostori za posljednji ispraćaj pokojnika. Tako je već godinama pa danas nemamo izražen problem nedostatka grobnih mjesta.
Triljsko ugostiteljstvo nosi primat u cetinskom kraju, naročito kroz nekoliko glasovitih restorana u kojima se nerijetko mora čekati na mjesto za stolom?
– Imamo 5, 6 vrhunskih restorana u vlasništvu obitelji koje se desetljećima bave tom djelatnosti i još niz manjih, ali s izraženim ambicijama. Uz kulturno-povijesne sadržaje i divni krajobraz, od izvora Graba i Rude, kao i njihovih i porječja Cetine do planinskih prostranstava, te društvenih manifestacija od kojih su se neke etablirale i izvan granica Republike Hrvatske, kao na primjer Thrill Blues Festival, zadovoljni smo i sve razvijenijim turističkim gospodarstvom. Pritom bih naglasio gradnju novog hotela u Trilju i posebnog resorta u Košutama. Razmatramo još jedan projekt i ako bi došlo do njegove realizacije, a što će najmanje ovisiti o nama koji smo potaknuli tu ideju i snažno ćemo je zagovarati i pomagati, napravili bismo iskorak u korist turističkog gospodarstva ne samo Trilja već cijele naše županije i šire. Više od ovoga, za sada, ne mogu reći – zaključio je gradonačelnik Ivan Bugarin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....