Tema uvođenja vojnog roka u Hrvatskoj ponovno se zakotrljala, i kao i obično, izazvala lavinu reakcija.
Pričalo se da će se s vojnim rokom krenuti već ove godine, ali ministar obrane Ivan Anušić, objasnio je kako su i MORH i oružane snage potpuno spremne za vojno osposobljavanje, međutim, čeka se izmjena zakona. Ukratko - imamo sve osim zelenog svijetla.
U lipnju se očekuje e - savjetovanje, a u rujnu njegovo usvajanje. Ako sve prođe po planu, vojničke čizmice bi mogle zaškripiti već do kraja godine. Onaj tko se odluči za služenje vojnog roka, koji bi trebao trajati dva mjeseca, trebao bi za to dobiti ročničku naknadu od 1100 eura mjesečno.
U Splitu, gdje se sve ionako komentira uz kavu i pogled na more, ni ova tema nije prošla nezapaženo. Iako su samo neki od detalja poznati javnosti, ideja da bi mladi ponovno mogli oblačiti uniforme i učiti marširati izaziva mješavinu nostalgije, panike i, naravno, tipičnog splitskog humora. Neki misle da bi vojska vratila "muškost" (što god to značilo), dok se starije generacije još sjećaju dana kada se moralo ići u vojsku.
- Služio sam vojni rok. Čapljina, Banjaluka, Prijedor u JNA, godinu dana i to mi je najljepša godina dana u životu. U vojsku sam otišao s 19 godina, mi nismo dobivali naknadu kao što će je dobivati nove generacije. 1100 eura za mjesec dana? Katastrofa! Plaćati služenje Republici Hrvatskoj je sramotno! Također, dva mjeseca je premalo za vojni rok, minimum je godinu dana. Za godinu dana može se nešto naučiti, a za dva mjeseca ama baš ništa - objašnjava nam Dražen Novinšćak iz Čakovca koji je došao navijati za svoj voljeni Hajduk.
Neki služenje vojnog roka ne vide kao čast i obavezu, nego kao odgojni proces. Kažu kako će se barem mladi naučiti da se čarape ne peru jednom godišnje i da posteljina ne mijenja boju sama od sebe.
- Služio sam vojni rok u Sinju, Samoboru i Splitu 10 mjeseci. Lako za naknadu i za uvođenje vojnog roka, bolje je da se djeca nauče malo maknuti od kuće i od mame i tate. Za dva mjeseca se ništa ne može naučit, ali bolje i dva nego nikako. U vojsci sam naučio spremiti krevet - objašnjava nam s osmijehom Marinko Ćule iz Solina.
Kada je u javnost procurila informacija da bi nova generacija ročnika mogla dobivati plaću od 1100 eura mjesečno, društvene mreže su doslovno eksplodirale. Reakcije su bile " brze i žestoke". Većina kaže " što je previše previše je"
- Zalažem se za služenje vojnog roka, ali volonterski. Bio sam dva puta u vojsci. Prvo sam bio u JNA i bio sam u Boki Kotorskoj, protiv moje volje, u drugoj vojsci bio sam u Splitskoj četi na Svilaji. Mislim da je "plaća od 1100" eura za služenje vojnog roka previše - mišljenja je Branko Ora.
Dva mjeseca vojnih priprema? Kažu Splićani to je kao da vas pošalju u školu za kuhara i za dva tjedna pitaju znate li napraviti raviole. Mogu samo naučiti napraviti krevet i pozdraviti neradnike. Vojne vještine bolje je ne komentirati.
- Uvođenje vojnog roka je poželjno, pogotovo u ova turbulentna vremena kada su počeli ratovi i naoružavanje. Nije na odmet da se mladi obuče. Dva mjeseca nisu dovoljna da se išta nauči - kazuje nam Salko Hamulić, umirovljeni policajac iz Istre.
No, bilo je i onih koji sinove moraju poslati u služenje vojnog roka, i ruku na srce, nisu baš s tom idejom oduševljeni.
- Imam podijeljeno mišljenje o vojnom roku. S jedne strane je opravdano i dobro za državu, dok bih s druge voljela da nije obavezno. Jedan od razloga koji konstantno naglašavaju za uvođenje vojnog roka je da muški trebaju biti "muški".
Mislim da se muškarci ne stvaraju u vojsci već da to kreće od kuće. Moj sin trebao bi biti nulta generacija. To mi je u redu. Mislim da on to može. Hoće li odabrati vojni rok ili odabrati civilni službeni rok još ne zna - kaže nam Splićanka Nikolina Dodig.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj