StoryEditorOCM
Splitdr. kalilić apelira

Vještičino srce se pojavilo na Marjanu, liječnik upozorava: ‘Ne dirajte golim rukama! Ogradio sam je kamenim pločama‘

Piše A.P.
15. prosinca 2023. - 11:30

Flora na Marjanu je vrlo bogata pa se može reći da ima više vrsta biljaka nego što je do sada pronađeno i utvrđeno. Među njima se nalazi i neobična vrst nejestive gljive koja raste u jesen i ljeti, a koju posjetitelji najčešće ne vide jer se nalazi u vlažnim, nedovoljno očišćenim i manje prohodnim dijelovima Marjana uz stare trule panjeve i ostali neuklonjeni biootpad, naročito pored suhih grana. Kad su uvjeti tako povoljni ta gljiva može narasti iz zemlje u roku od 24 sata.

- Saprofitna gljiva o kojoj je riječ ima neobičan naziv – Vještičino srce (vjerojatno je to neobično ime dobila u narodu po tome što se u prošlosti smatralo da njezin dodir uzrokuje razne kožne bolesti, tumore, konvulzije... pa su je naknadno izbjegavali dirati). Ime "srce" je nastalo zbog izgleda gljive (crvene je boje, oblik i veličina su poput srca, a šupljine i pregrade unutar gljive podsjećaju na srčane klijetke i pretklijetke). Neki joj daju naziv "krletka" jer pomalo i na nju podsjeća. Njemačko mikološko društvo smatra da se zbog neobičnog izgleda za ovu gljivu može u šaljivom smislu reći da sliči na "izvanzemaljca iz znanstvenofantastičnog horor filma" - upozorava splitski liječnik dr. Joško Kalilić.

image

Vještičino srce

Joško Kalilić

Ova gljiva ima vrlo neugodan miris poput trulog mesa, a američki mikolog David Arora taj miris je nazvao "najpodlijim od mirisa svih ostalih smrdljivih gljiva". Zbog tog intenzivnog i neugodnog mirisa ova gljiva, ističe dr. Kalilić, posebno je privlačna muhama koje dolete k njoj u vrlo kratkom vremenu nakon početka njenog izlaženja iz plodišta koji inače ima boju i oblik bijelog kokošjeg jajeta ili ping pong loptice, te imaju veliku ulogu u prijenosu gljivičnih spora iz kojih gljiva raste.

- Važno je naglasiti da nije dokazano da je gljiva otrovna u smislu da njena konzumacija ubija čovjeka. Ipak, prema raznim istraživanjima dokazano je da je nejestiva i u slučaju pokušaja konzumacije čak i malog komadića ove gljive može izazvati jake bolove i grčeve u trbuhu, konvulzije pa čak i privremeni gubitak govora (već i sam neugledan izgled, neugodan miris i prisustvo velikih muha daju dojam svakom slučajnom posjetitelju da se vjerojatno radi o sumnjivoj nejestivoj gljivi). Talijanski istraživač Ciro Pollini je pronašao kako je ova gljiva čak rasla iz lubanje umrle osobe u grobu jedne napuštene crkve - objašnjava dr. Kalilić. 

image

Vještičino srce

Joško Kalilić

Upozorava posjetitelje Marjana, posebno djecu, u slučaju pronalaska ove gljive da je ne diraju golim rukama već da je ako je moguće uz pomoć vrećice ili rukavica uklone i bace u koš za smeće. 

- Kao volonter na Marjanu uočio sam ovu gljivu uređujući i čisteći parcelu broj 14 od biootpada (oko 300 metara od Špinutskih vrata blizu Tartaljinovog šetališta) i kroz više dana pratio njen razvojni ciklus od izlaska iz njenog plodišta pa do izlaska žarko crvenog "srca". Ogradio sam je kamenim pločama da je ne bi netko vidio i dirao. Čitav proces rasta ove gljive, od oblika jajeta veličine oko 5-6 centimetara i formirane gljive od oko 8-18 centimetara traje tri do četiri dana i nakon toga nestaje. 

Gljiva "Vještičino srce" našim je biolozima u Splitu zanimljiva jer službeno ulazi u registar marjanske flore. Posjetiteljima Marjana može biti zanimljiva za vidjeti ako slučajno na nju naiđu jer je izgledom vrlo neobična po žarko crvenoj boji i neobičnom izgledu uz opreznost da je ne diraju ili je, ako to žele, eventualno uklone uz pomoć plastične kesice. Možda bi bilo najbolje u tom slučaju pozvati službenu osobu da je ukloni.

Spoznaja o ovoj gljivi i njenim do sada istraženim karakteristikama je važna ne samo za posjetitelje Marjana već i za djelatnike JU Marjan koji obilazeći službeno park-šumu mogu na nju češće naići, kako bi znali o kakvoj se gljivi radi i kako s njom postupiti da bi se izbjegao nepoželjni kontakt s golim rukama, a time i eventualne nepoželjne zdravstvene posljedice - za kraj je poručio dr. Joško Kalilić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 18:20