Užarili su nam se telefoni, brojni ljudi nas nazivaju tvrdeći kako su tijekom boravka u splitskom KBC-u doživjeli veliki presedan, nešto što do sada nisu imali prilike vidjeti. Iznenadilo ih je, pojasnili su nam, što su im tijekom doručka, ručka i večere hrana i napitci dostavljeni iz bolničke kuhinje servirani u plastičnim posudama. S pratećim plastičnim priborom. U plastičnim čašama.
Kao hrana koja se, primjerice, pakira za avionske putnike, nosi kući iz fast fooda, ili ona što se kupuje u dućanima na gastro-odjelima. Ovo je za bolnicu nešto novo, neuobičajeno, nešto s čime se ni najstarije generacije i pacijenata i bolničkog osoblja do sada, u povijesti ove splitske zdravstvene ustanove, nikada nisu susretali.
Pa razmišljaju, gdje su nestali pjati, metalne žlice i noževi, žličice za miješanje hvaljene bolničke bijele kave. Neki komentiraju kako nisu naviknuli uz bolničke obroke piti čaj i kavu iz plastičnih čaša. Pa nas pitaju možemo li mi bolnicu pitati što se to događa, i zašto su prešli na plastični pribor, od kojeg cijeli svijet zazire. Ima i onih koji pakiranja u plastičnim posudama pozdravljaju, držeći kako je to mnogo primjereniji način dostave hrane do bolničkih kreveta.
– I tako smo mi u sobi, dok smo sidili i jeli pire i toć, shvatili kako nam hrana nije došla na klasičnom tanjuru, nego u plastičnoj posudi. Imali smo dojam da smo došli na izlet. Komentirali smo, pa kako je moguće da bolnica kupuje takvu ambalažu, a ima u kužini sav potrebni pribor. Tako samo baca novce jer ta ambalaža košta, odmah se baca, i treba je još i pažljivo u otpad pohraniti. Zar im nije lakše čovika zaposlit da pere suđe nego da svaki dan kupuju novi pribor. Znate li koliko to puno košta, toliko je tu puno pacijenata na dnevnoj bazi, pa puta tri dnevna hranjenja. To je puno... – kažu neki.
Ali ima i drukčijeg razmišljanja.
– Meni ne smeta, dapače, baš mi se učinilo nekako sigurnije, urednije, zdravije konzumirati hranu u posudama s poklopcima. Pa neka su i plastične, meni se čini da su tako više higijenske. Bila sam vrlo ugodno iznenađena, dapače, voljela bih da tako ostane i dalje – vele nam i drugi.
Bolnica nam priznala problem
Što se, dakle, događa u splitskoj bolnici? Pitali su nas, mi smo pitali bolnicu i došli smo do odgovora koji nas je doveo do jednog od najvećih problema našeg društva, osobito teškog za bolnički sustav. Riječ je o nedostatku radne snage, s kojim se bolnica, ni kriva ni dužna, u posljednje vrijeme intenzivno suočava. Kratko i jasno, u bolnici nedostaje perača posuđa.
Nitko taj posao ne želi raditi. A ako ga i rade, onda će radije šporke pjate prati u ugostiteljstvu, u turističkom sektoru u kojem se puno više novca vrti nego u bolničkoj kuhinji. U privatnom sektoru će za isti, količinski manji obujam posla dobiti sigurno nekoliko stotina eura više nego u bolnici. Eto zašto pacijenti i osoblje jedu iz plastičnih posuda. Ali, bitno je naglasiti, privremeno.
– KBC Split se već dulje vrijeme, kao i brojne druge zdravstvene ustanove, suočava s nedostatkom pomoćnog osoblja, što je posebno izraženo u bolničkim kuhinjama. Natječaji za zapošljavanje kontinuirano se raspisuju, no uz nedovoljan broj raspoloživih radnika dodatno opterećenje predstavlja i visoka stopa bolovanja. Ona u pojedinim razdobljima doseže i do 40 posto – problem pojašnjava Kristina Bitanga, glasnogovornica splitskoga KBC-a.
Imamo to što imamo, more neiskorištenih bolničkih tanjura i kuhinjskog pribora koje čeka da privremena kriza ode svojim putem. Pitanje je kako je što prije potjerati. Kako nadopuniti bitnu kariku, hoće li se i splitska bolnica, kao i brojni drugi subjekti u privatnom ili državnom sektoru, na kraju morati okrenuti stranom tržištu rada? Glasnogovornica splitkoga KBC-a Kristina Bitanga napominje kako se u splitskom KBC-u nastavlja sa zapošljavanjima na domaćem tržištu rada. Ali paralelno se razmatraju i drugi dostupni modeli popunjavanja deficitarnih radnih mjesta.
– Kao rješenje problema uključuje se i potencijalna mogućnost angažiranja radnika s međunarodnog tržišta rada. KBC Split, kojem na dnevnoj bazi gravitira više od milijun ljudi, trenutačno ima dvije odvojene bolničke kuhinje, na Firulama i Križinama. U ovoj je situaciji to dodatni organizacijski izazov. Držimo kako će se dugoročno, kroz izgradnju nove bolnice, prehrana pacijenata organizirati putem jedinstvenog, suvremeno opremljenog kuhinjskog sustava. U međuvremenu priprema se projekt obnove i modernizacije postojećih kuhinjskih prostora, čime želimo poboljšati uvjete rada i organizaciju procesa – veli glasnogovornica Bitanga.
U kuhinji splitske bolnice svaki dan se priprema tri tisuće obroka. Mravinjak je to u kojem vojska ljudi od ranog jutra priprema niz jela potrebnih za prehranu pacijenata svih dobi i prehrambenih režima, te bolničkog osoblja. Aktualni problem nije ugodan, no brzim, privremenim rješenjem uspješno je premošćen.
Ima načina za popunjavanje deficita
– Kako bismo u svim okolnostima osigurali kontinuitet pripreme i podjele obroka pacijentima, u pojedinim danima bili smo primorani dio njih posluživati u jednokratnom posuđu. Riječ je o privremenom organizacijskom rješenju uvjetovanom nedostatkom radne snage, kojim se omogućuje nesmetano funkcioniranje kuhinje. Što se odlaganja plastičnog smeća tiče, on je riješen u skladu sa svim zakonskim odrednicama – veli Kristina Bitanga.
A što se pronalaska radne snage tiče, glas naroda – glas razuma ima vrlo učinkovito rješenje. A ono glasi, kako rekoše oni nama, mi prenosimo društvu, osobito onima koji u rukama dijele pravdu.
– Evo pitanje za naš pravosudni sustav: zašto se u bolničku kuhinju na posao perača suđa ne bi ubacili oni kojima se, umjesto zatvorske kazne, odredi društveno korisni rad? Di ćeš nać korisnijeg rada od pranja suđa u bolničkoj menzi. Pa neka odrede smjenu, neka pomognu našoj bolnici da prebrodi krizu, neka svojim rukama operu nečistoću. Dobrih djela i poniznosti im tu falilo ne bi. A i škole za budući život. Evo sucima poruka: pošaljite ih u splitsku bolnicu, kao što je nekadašnji ministar Choo, kako smo od milja nazivali Čobankovića, jednom tako u zadatak dobio oguliti tone krumpira u sklopu svoga društveno korisnog rada. Tako i u Splitu neki mogu prati šporke pjate. Neće im biti na štetu – prenosimo vox populi. Protiv prijedloga nemamo ništa, dapače, dižemo prst gore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....