Brza moda savršen je proizvod suvremenog kapitalizma – niska cijena, masovna proizvodnja i neprestano mijenjanje trendova stvaraju beskonačnu potrošačku petlju. Kupci se potiču da kupuju što više i što češće, a odjevni komadi koji su nekada trajali godinama sada rijetko prežive više od nekoliko pranja. Fast fashion postao je simbol potrošačkog mentaliteta. No, iza tih „jeftinih“ komada kriju se skupi ekološki troškovi.
Posljedice su tu – tekstilni otpad raste nevjerojatnom brzinom, materijali su sve gori, a radnici u tvornicama rade u uvjetima koji su daleko od humanih. Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je čak 2700 litara vode, a prema podacima Ujedinjenih naroda svake godine u svijetu se baci više od 92 milijuna tona odjeće.
Dok su na Zapadu second hand trgovine već godinama dio modne kulture i društveno prihvaćenog održivog načina kupovine, u Hrvatskoj su i dalje podložne predrasudama. Kupovina rabljene odjeće često se gleda kroz prizmu financijske nužde, iako sve veći broj ljudi – posebice mladih – bira second hand iz ekoloških, estetskih i etičkih razloga.
Kapitalizam nikada nije bio brži – pa tako ni moda. Globalni lanci brze mode izgradili su carstva na potrošnji koja ne prestaje: trendovi se izmjenjuju iz tjedna u tjedan, kolekcije dolaze i odlaze, a odjeća se proizvodi jeftino, masovno i s rokom trajanja kraćim nego ikada. Industrija brze mode uspjela je uvjeriti potrošače da je odjeća jednokratna roba, nešto što se kupuje impulzivno, bez razmišljanja o trajnosti ili posljedicama. U ovoj ekonomskoj igri očito je tko profitira, ali i tko gubi – okoliš, kvaliteta i, na kraju, sam potrošač.
Trgovina za svakoga
Suprotno uvriježenim mišljenjima, second hand kupovina nije rezervirana samo za one koji žele uštedjeti. „Ovdje dolaze ljudi iz svih slojeva društva – studenti, poslovni ljudi, turisti, stariji građani... Nema pravila. Nekima je najvažnija cijena, drugima jedinstvenost, a treći jednostavno žele pustit mozak na pašu. Ne primamo donacije, sva roba se uvozi. U posljednje vrijeme sve više mladih dolazi jer društvene mreže promoviraju second hand kupovinu. “, rekla nam je ljubazna prodavačica koja ondje radi već pet godina.
Još jedan zanimljiv detalj – u second hand trgovinama najviše se cjenkaju stranci. „Vani je to sasvim normalno, na buvljacima ljudi pregovaraju oko cijena. Kupci često naglašavaju kako ne žele biti dio brze mode.”
Složili smo dva outfita
Kako bismo bolje razumjeli stanje tržišta u Splitu posjetili smo jednu od trgovina rabljene odjeće i postavili izazov – pronaći dvije modne kombinacije, jednu dnevnu i jednu večernju, s budžetom od 20 eura.
Valja napomenuti da je u second hand trgovinama ključno znati kada doći. Roba dolazi ponedjeljkom i tada je najskuplja – kilogram odjeće stoji 20 eura. No, do subote, cijena drastično pada na samo 4,5 eura po kilogramu, što znači da se s malo strpljenja, a i sreće može značajno uštedjeti.
Za dnevnu poslovnu kombinaciju pronašli smo retro komplet (sako i suknja). Ukupno je težio 1,7 kilograma, što je iznosilo 8 eura. Za večernju odjevnu kombinaciju smo naišli na jednostavnu elegantnu siva haljinu s etiketom, težine 0,5 kilograma, koja je koštala samo 2,3 eura. Za nevjerojatnih 10,3 eura za dvije kombinacije koje bismo u nekoj trgovini platili tko zna koliko. Kako je sve to izgledalo pogledajte u priloženom videozapisu.
Komentari (0)
Komentiraj