"Na letu iz Züricha imali smo posebno zadovoljstvo ugostiti John Martinisa, dobitnika Nobelove nagrade za fiziku i jednog od vodećih svjetskih znanstvenika u području kvantnog računarstva. Iako je rođen u Kaliforniji, s ponosom ističe svoje hrvatske korijene."
Objavilli su to iz Crotia Airlinesa, ponosni što je Martinis letio s njima.
Jedan od najuglednijih fizičara današnjice i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 2025., profesor sa Sveučilišta u Kaliforniji John Matthew Martinis, 8. srpnja dolazi u Split, gdje će mu Sveučilište u Splitu dodijeliti počasni doktorat, najviše akademsko priznanje.
Svečanost će se održati u velikom amfiteatru PMF-a, nakon čega će profesor Martinis održati javno predavanje "From Prehistoric Qubits to Building a Useful Quantum Computer", u kojem će predstaviti razvoj kvantnog računarstva, od prvih znanstvenih spoznaja do današnjih pokušaja izgradnje praktičnog kvantnog računala.
Počasni doktorat dodjeljuje mu se za izniman doprinos znanosti, obrazovanju i međunarodnom ugledu akademske zajednice. Na Sveučilištu u Splitu ističu kako dodjela ima posebno značenje i zbog njegovih hrvatskih korijena.
Naime, njegov otac Ivo, inače ribar, rođen je u Komiži na otoku Visu, a djed Mate kao dječak je emigrirao u SAD. Sam Martinis više je puta istaknuo kako je ponosan na svoje hrvatsko podrijetlo i da mu je drago što može biti povezan s više od jedne zemlje.
– Otac mi je iz Hrvatske. Majka mi je rođena u SAD-u, ali i njezina obitelj potječe iz obližnjeg kraja, zaboravio sam točno mjesto. Ali zanimljivo je da je njezina obitelj bila u dalekom srodstvu s Nikolom Teslom. To mi je divno, zato što mi je on jedan od uzora. Tesla je fiziku elektriciteta pretvorio u industrijski proces, pa danas imamo sustave rasvjete i elektroenergetske sustave koje svi koristimo. Tesla je praktičan izumitelj u tom smislu, i to mi se sviđa. Mislim da i ja imam tu crtu – kazao je fizičar.
Martinis je jedan od pionira eksperimentalne kvantne fizike i kvantnih tehnologija. Nobelovu nagradu za fiziku 2025. podijelio je s američkim znanstvenicima Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom za otkrića makroskopskog kvantno-mehaničkog tuneliranja i kvantizacije energije u električnim supravodljivim sklopovima, istraživanja koja su postavila temelje današnjim kvantnim računalima.
Predvodio Googleov proboj
Svjetsku je pozornost privukao kao voditelj Googleova istraživačkog tima koji je 2019. predstavio procesor Sycamore i demonstrirao takozvanu kvantnu nadmoć, pokazavši da kvantno računalo može riješiti određeni problem u svega nekoliko sekundi, dok bi klasičnom superračunalu za isti zadatak bile potrebne tisuće godina.
Iako je riječ o jednom od najpoznatijih znanstvenika današnjice, Martinis ističe kako ga Nobelova nagrada nije promijenila.
– Znanošću se bavite zbog radosti otkrivanja, zbog razgovora o novim rezultatima i uzbuđenja kada nešto novo otkrijete. To je najveća nagrada. Naravno, lijepo je primiti Nobelovu nagradu, ali ona nije razlog zbog kojeg se bavite znanošću – rekao je u razgovoru za Euronews.
Govoreći o budućnosti kvantnog računarstva, Martinis smatra kako se svijet nalazi na pragu nove tehnološke revolucije.
– Danas možemo graditi dovoljno snažna kvantna računala koja izvode ozbiljne izračune, pokreću algoritme i omogućuju nam da razumijemo kako funkcioniraju. Područje je sazrelo, ali najveći izazovi tek su pred nama – kaže nobelovac.
Važnost mladih istraživača
– Mladi znanstvenici donose energiju, nove ideje i hrabrost. Ono što nam sada treba jesu strpljenje i suradnja između sveučilišta, tvrtki i država kako kvantna tehnologija ne bi ostala samo u laboratorijima, nego pronašla primjenu u medicini, sigurnosti podataka, energetici i brojnim drugim područjima. Kvantna budućnost više nije teorija, ona je već u rukama mladih – poručio je.
Nakon što je dobio Nobela, Martinis je dospio u središte pozornosti i zbog svojih hrvatskih korijena. Nakon što su ga pojedini grčki mediji proglasili znanstvenikom grčkog podrijetla, odlučio je razjasniti svaku dvojbu.
– Ja nisam grčko-američkog podrijetla, nego hrvatskog – rekao je kroz osmijeh.
Dolazak jednog od najutjecajnijih svjetskih fizičara u Split stoga predstavlja ne samo veliko priznanje za Sveučilište u Splitu, nego i jedan od najznačajnijih znanstvenih događaja godine u Hrvatskoj.
Inače, John Martinis nedavno je boravio i kod Donalda Trumpa.
Američki predsjednik Donald Trump našao se u neugodnoj situaciji kada je, u lipnju ove godine, tijekom neobičnog razgovora u Ovalnom uredu, uglednog fizičara svjetskog glasa iznenada upitao poznaje li - njegova pokojnog ujaka.
Trump je okupio bio okupio članove svoje administracije, znanstvenike i čelnike tehnoloških tvrtki kako bi potpisao dvije izvršne uredbe kojima savezna vlada daje prednost razvoju kvantnih tehnologija.
Među uzvanicima bio je i profesor Martinis, koji je Nobelovu nagradu za fiziku dobio 2025. za pionirsko istraživanje čiji su rezultati prvi put objavljeni još 1985. godine.
Trump je najprije pomalo nespretno upitao Martinisa bi li trebao spomenuti koliko je vremena prošlo od tog istraživanja, na što je profesor uz osmijeh odgovorio: "Otprilike četrdeset godina."
Predsjednik je zatim komentirao kako je to "prilično dobro", a potom priznao da i sam "čeka jednu takvu", aludirajući na Nobelovu nagradu za mir, koju već godinama priželjkuje. Nakon toga požalio se da "osam ratova očito nije dovoljno" te ustvrdio da "to nitko nikada nije napravio", prenose američki mediji.
No, nekoliko trenutaka poslije razgovor je postao još neobičniji.
Dok je sjedio za svojim radnim stolom i govorio o nafti te Hormuškom tjesnacu, Trump se iznenada okrenuo prema Martinisu, koji je stajao iza njega, i postavio potpuno nepovezano pitanje.
"Jeste li uopće poznavali mog ujaka?" upitao je Trump umornim glasom.
Martinis se zbunjeno okrenuo udesno, kao da pokušava shvatiti kome se predsjednik obraća. Ministar obrane Pete Hegseth, koji je stajao pokraj njega, gestom mu je pokazao da se pitanje odnosi upravo na njega.
"Ne, ne", odgovorio je Martinis uz osmijeh.
"Niste?" ponovno je upitao Trump.
"Ne, žao mi je", odgovorio je profesor, nakon čega su se prisutni nasmijali.
Kako bi ublažio neugodnu situaciju, Martinis se našalio da su Sveučilište Kalifornije u Berkeleyju, gdje je doktorirao i radio kao istraživač, i Tehnološki institut Massachusetts (MIT), na kojem je Trumpov ujak predavao, na suprotnim krajevima Sjedinjenih Američkih Država.
Trump je nakratko izgledao kao da će odgovoriti, ali predomislio se te riječ prepustio ministru trgovine Howardu Lutnicku.
Donald Trump godinama u javnim nastupima često ističe svog ujaka Johna G. Trumpa, profesora na MIT-u, pritom njegove zasluge nerijetko preuveličavajući ili netočno predstavljajući.
Iako je John G. Trump doista bio profesor na MIT-u, predavao je elektrotehniku, a ne fiziku poput Martinisa. Preminuo je 1985. godine, iste godine kada je objavljen znanstveni rad mladog Martinisa koji će desetljećima kasnije postati temelj za Nobelovu nagradu, piše Daily Beast.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....