Na blagdan svetoga Benedikta, suzaštitnika Europe i nebeskog zaštitnika Hrvatske udruge Benedikt, u Splitu je u subotu, 11. srpnja 2026., svečanim programom obilježena 15. obljetnica djelovanja Udruge.
Program je okupio velik broj sudionika i uzvanika. Misno slavlje u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske te okrugli stol u dvorani „Vinko Draganja“ Dominikanskoga samostana održani su pred ispunjenim prostorom. Među uzvanicima bili su gradonačelnik Splita Tomislav Šuta, kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Hrvatskoga sabora, pročelnik županijskog Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava Damir Gabrić, kao izaslanik župana Splitsko-dalmatinske županije, predsjednik Županijske skupštine Mate Šimundić te predstavnici Crkve, znanstvenih i kulturnih ustanova, braniteljskih udruga, javnoga i političkog života te brojni članovi i prijatelji Udruge.
Svečano misno slavlje predvodio je don Mladen Parlov u koncelebraciji s fr. Josipom Dolićem, OP. U propovijedi je istaknuo kako je sveti Benedikt Europi ostavio način života utemeljen na Evanđelju. Govoreći o Pravilu sv. Benedikta, naglasio je da ono i danas ostaje nadahnuće za osobnu i društvenu obnovu, osobito kroz benediktinsko poimanje gostoprimstva i poniznosti kao temelja istinske ljudske i društvene obnove.
Na početku okrugloga stola okupljene je pozdravio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt Radoslav Zaradić. Podsjetio je kako Udruga već petnaest godina okuplja vjernike laike koji kroz kulturno, društveno i javno djelovanje promiču kršćanske i općedruštvene vrijednosti, hrvatski identitet i europsku kulturnu baštinu. Istaknuo je da geslo svetoga Benedikta „Ora et labora“ i danas poziva na odgovornost, ustrajnost i djelovanje za opće dobro te podsjetio kako je Udruga tijekom petnaest godina organizirala više od šest stotina programa, tribina, predavanja, kulturnih manifestacija i projekata.
Uvod u raspravu održao je moderator dr. sc. Stipe Kljaić, koji se osvrnuo na približavanje stote obljetnice rođenja pape Benedikta XVI. Podsjetio je na njegove misli o važnosti svetoga Benedikta za europski identitet te istaknuo kako Europi i danas trebaju ljudi sposobni stvarati temelje zajedništva i nade u vremenima krize. Naglasio je da rasprava o europskom identitetu nije povratak prošlosti, nego pitanje odgovornosti prema sadašnjosti i budućnosti Europe.
Govoreći o sigurnosnim izazovima, prof. dr. sc. Mirko Bilandžić upozorio je kako se međudržavni rat ponovno vratio u Europu te da Europska unija, nastala kao projekt mira, nije bila spremna na recentna geopolitička zbivanja. Istaknuo je da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost te ulaganja u obranu promatrati kao ulaganje u budućnost.
Davor Ivo Stier istaknuo je da je europski projekt nastao kao projekt mira, ali da današnji globalni odnosi, obilježeni strateškim natjecanjem Sjedinjenih Američkih Država i Kine, zahtijevaju snažniju europsku sigurnosnu i obrambenu politiku. Naglasio je važnost očuvanja načela konsenzusa u odlučivanju o vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije te hrvatski položaj između latinskoga, germanskoga i slavenskoga kulturnog kruga ocijenio važnom prednošću.
Prof. dr. sc. Pavo Barišić govorio je o kulturnim i vrijednosnim temeljima Europe, istaknuvši da se europsko zajedništvo ne može graditi samo na gospodarstvu i zajedničkom tržištu, nego ponajprije na zajedničkim vrijednostima i identitetu. Posebno je naglasio važnost odgoja i obrazovanja za budućnost Europe.
Dr. sc. Miro Kovač upozorio je na krizu samopouzdanja u Europi te na potrebu većih ulaganja u obrazovanje, energetsku neovisnost, proizvodnju i poljoprivredu. Istaknuo je kako Hrvatska svoju budućnost treba graditi na vlastitim vrijednostima i potencijalima.
Zaključujući skup, don Mladen Parlov upozorio je na postupni nestanak kršćanskoga identiteta u dijelu europskih društava. Podsjetio je kako sveti Benedikt nije želio obnavljati Europu kao politički projekt, nego stvarati zajednice koje će čuvati čovjekovo dostojanstvo, kulturu i vjeru. Svoju je poruku sažeo riječima: „Čuvajte ono što jeste.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....