– Nema razloga za strah, ali postoji potreba za dodatnim oprezom u kontaktu s nepoznatim osobama. Ne puštajte nepoznate osobe u svoj dom. Nemojte im davati osobne ni bankovne podatke. Nikada nemojte davati novac ili druge vrijednosti osobama koje vas telefonski kontaktiraju i predstavljaju se kao policajci ili liječnici.
Svaku, pa i najmanju sumnju, pokušajte provjeriti s bliskim osobama ili susjedima. Ako se ipak nešto dogodi, nemojte misliti da ste sami krivi. Prijavite događaj policiji – kazao je Paško Ugrina, voditelj poslova prevencije u PU splitsko-dalmatinskoj, na današnjoj konferenciji za medije na temu sigurnosti osoba starije životne dobi u centralnoj zgradi PU splitsko-dalmatinske.
Udio osoba starijih od 60 godina koje su žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji na području PU splitsko-dalmatinske iznosi oko 30 posto. Prošle godine evidentirana je 191 oštećena osoba, dok je 77 osoba evidentirano 2023. godine. Udio osoba starijih od 60 godina među počiniteljima također je porastao, s 38 na 65.
Udio osoba starijih od 60 godina među žrtvama kaznenih djela prijevare iznosi 32 posto, što je približno na razini nacionalnog prosjeka. Prošle godine evidentirano je 137 oštećenih osoba, dok ih je 2023. bilo 77. Kada je riječ o žrtvama starijima od 60 godina u slučajevima računalnih prijevara, njihov udio iznosi 36 posto. Prošle godine evidentirano je 88 oštećenih osoba u dobi od 60 i više godina, u usporedbi s 55 osoba u 2023. godini. U prometu je prošle godine smrtno stradalo deset osoba, a 126 ih je lakše ozlijeđeno.
Ugrina je uputio posebnu poruku široj zajednici i članovima obitelji naglasivši da razgovaraju sa starijim članovima svojih obitelji te da im više puta ponavljaju važne savjete. Zabrinjavajući je podatak da policija svakodnevno postupa u situacijama u kojima su upravo starije osobe žrtve kaznenih djela.
– Često se radi o vrlo neugodnim situacijama, poput obiteljskog nasilja, računalnih prijevara, drugih prijevara i udaljavanja iz obiteljskog doma. Policija svakodnevno postupa u velikom broju slučajeva koji uključuju starije osobe. Do sada smo uspješno surađivali s uključenim institucijama, a zajednički je zaključak da moramo još više raditi na senzibiliziranju javnosti i podizanju svijesti o ovom problemu.
Ovo nije problem samo ove policijske uprave, radi se o globalnom problemu s kojim se suočavaju i europske policije. Kolega Ilija Patrun aktivno vodi projekt usmjeren na sigurnost starijih osoba, a specifični ciljevi uključuju informiranje starijih osoba o aktualnim pojavama, osnaživanje članova obitelji te jačanje kapaciteta institucija kako bi mogle prepoznati rizike kojima su starije osobe izložene – pojasnio je Ugrina.
Dr. med. Inga Vučica rekla je da su prijevare starijih osoba poprimile razmjere epidemije i više nisu tek izolirani kriminalni incidenti.
– Poput virusa, prevaranti ciljano napadaju, mogli bismo reći, oslabljeni imunitet najranjivijih pripadnika naše populacije, iskorištavajući njihovu usamljenost, strah od gubitka zdravlja i kognitivnu ranjivost. Snaga javnog zdravstva leži u našoj prisutnosti na terenu. Naša je zadaća kroz javnozdravstvene tribine organizirati aktivnosti podizanja svijesti, a spomenut ću i 15. lipnja, kada se obilježava Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba.
Važne su i javnozdravstvene tribine koje redovito održavamo, kao i rad u gerontološkim centrima, odnosno dnevnim centrima u kojima se okupljaju starije osobe. Izravan kontakt sa starijim osobama iznimno je važan kako bismo ih mogli kvalitetno educirati. Kroz mrežu primarne zdravstvene zaštite i patronažnu službu zdravstveni sustav može biti prva linija obrane. Zdravstveni djelatnici mogu rano uočiti znakove kognitivnog propadanja koji stariju osobu čine podložnijom manipulaciji te pravodobno upozoriti obitelj i sustav socijalne skrbi.
Željela bih naglasiti i psihološki aspekt. Ove prijevare ne ostavljaju za sobom samo ispražnjene bankovne račune i ukradenu ušteđevinu, već uzrokuju i nevidljive, ali razorne posljedice za starije osobe. Narušeno dostojanstvo može ostaviti dugotrajne psihološke traume – kazala je Vučica.
Udruga MI ima gotovo 30 godina iskustva u radu s osobama starije životne dobi, a to iskustvo im je omogućilo da izravno na terenu, kroz komunikaciju s korisnicima, uoče njihove potrebe i probleme te u skladu s tim pokušaju pronaći rješenja u okviru svojih mogućnosti.
– Udruga kontinuirano organizira različite edukacije i radionice na temu zaštite prava starijih osoba. Trenutačno provodimo i nekoliko ciklusa edukacija o medijskoj pismenosti, zaštiti podataka te sigurnom korištenju interneta i internetskoj kupnji. Naša je prednost kao organizacije civilnog društva kontinuiran, neposredan i fleksibilan kontakt s korisnicima. Međutim, s obzirom na sektor u kojem djelujemo i njegova ograničenja, nije uvijek moguće pružiti sve što je korisnicima potrebno. Upravo nam ovakve inicijative, koje podrazumijevaju multidisciplinarnu i međusektorsku suradnju, omogućuju da zajednički pronalazimo rješenja za probleme naših korisnika.
Željela bih apelirati na sve institucije da u komunikaciji i radu sa starijim osobama uvijek održavaju visoku razinu poštovanja, jer one to zaista zaslužuju. Zbog svoje ranjivosti često osjećaju sram i nelagodu, što može dovesti do povlačenja i otežane komunikacije. Na svima nama odgovornost je sudjelovati u procesu koji će ih zaštititi i pomoći im da nam se što slobodnije obrate kada se nađu u problemu – rekla je Tijana Tešija Nikolašević, voditeljica programa "Centar Zlatno doba" iz Udruge MI.
Damir Brčić, pročelnik Upravnog odjela za informatiku i zajedničke poslove Splitsko-dalmatinske županije, kazao je da prevencija podrazumijeva prvenstveno informiranje i edukaciju.
– Drago mi je što smo u Splitsko-dalmatinskoj županiji već prije dvije godine prepoznali potrebu za edukacijom osoba starije životne dobi i pokrenuli projekt "Evo me, digitalni svijete". Tijekom protekle dvije godine educirali smo više od 700 naših sugrađana u Splitu, Vrgorcu, Imotskom, Sinju i drugim mjestima, a planiramo proširiti aktivnosti i na druge sredine. Pružili smo im korisne informacije o kvalitetnom, sigurnom i pouzdanom korištenju elektroničkih uređaja i internetskih usluga. Učili smo ih kako koristiti te uređaje i usluge na siguran način, kako prepoznati opasnosti i kako ih izbjeći.
Sigurnost je danas, osobito u kibernetičkom i digitalnom svijetu, pitanje koje se tiče svih nas. Starije osobe posebno su izložene različitim rizicima. Iako su elektroničke usluge i servisi za njih vrlo korisni jer im omogućuju obavljanje brojnih aktivnosti bez potrebe za fizičkim odlaskom na određene lokacije, važno je da ih znaju pravilno i sigurno koristiti – zaključio je Brčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....