Gradonačelnik Tomislav Šuta odbacio tvrdnje o mogućem sukobu interesa kada je u pitanju donošenje odluke o noćnim klubovima u centru grada. Rekao je da ne pruža nikakve financijske usluge, a novinarima kazao da se za informacije o poslovanju tvrtke na koju se odnose oporbene obrate samoj tvrtki.
Podsjetimo, nakon tematske sjednice održane u ponedjeljak, predstavnici Centra iznijeli su ozbiljne optužbe na račun splitskog gradonačelnika. Marijana Puljak otvorila je pitanje poslovanja tvrtke koja je, prema njezinim tvrdnjama, ranije bila u Šutinu vlasništvu, a sada je u vlasništvu njegove supruge, s noćnim klubovima u središtu grada. Bojan Ivošević kazao je da Šuta je primao novac povezan s noćnim klubovima.
- Nisam ni u kakvom sukobu interesa, to sam već rekao. Ne dajem nikakve usluge što se tiče bilo kakvih financija. Ja ne znam tko i što pruža usluge u toj firmi, tamo postoje financijski savjetnici, slobodno se obratite firmi, nije na meni da govorim u njihovo ime - rekao je gradonačelnik.
Osvrnuo se na mišljenje Ministarstva turizma, prema kojem odluka o ograničavanju točenja alkohola u noćnim klubovima ne bi bila nezakonita, kako je tvrdio splitski HDZ, istaknuvši da je pravna služba dala svoje mišljenje te da je u tijeku procedura izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Pojasnio je da je prvo čitanje zakona već prošlo te da se priprema za drugo čitanje u Hrvatskom saboru, nakon čega se mora naći i na Vladi, a izmjenama bi se lokalnim zajednicama izričito omogućilo odlučivanje o takvim djelatnostima na određenim područjima.
Na dodatno pitanje o mišljenju Ministarstva, Šuta je rekao da bi, prema njegovu razumijevanju i konzultacijama s pravnicima, trebalo provesti test razmjernosti jer se ne može proizvoljno odlučivati o tome tko može, a tko ne može poslovati. Naglasio je da je riječ o složenom postupku koji uključuje procjenu razmjernosti i ustavnosti te ustvrdio da se zakon ne bi mijenjao kada bi postojeće mišljenje omogućavalo takvo ograničavanje. Naglasio je da je aktualna gradska vlast poduzela niz aktivnosti kako bi se poboljšalo stanje, posebno tijekom turističke sezone.
- Ove godine zabilježen je bolji red, komunalni redari radili su do četiri sata ujutro, a za dogodine dogovaramo i druge mjere. Pokazali smo odgovornost, ali žalosno je da su oni koji sada predlažu mjere i izmjene imali mogućnost pune četiri godine. Sada su se sjetili da postoje određene mogućnosti - uzvratio je Šuta.
Zamjenica gradonačelnika Matea Dorčić kazala je da su prostori noćnih klubova u centru u privatnom vlasništvu te da ugostitelji sklapaju ugovore o zakupu privatnih prostora, nakon čega slijedi postupak utvrđivanja minimalnih tehničkih uvjeta.
- Mnogi misle da minimalni tehnički uvjeti predstavljaju dozvolu za rad. Međutim, da bi se izdalo rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za određenu djelatnost, primjerice noćni klub, mora biti zadovoljen niz zakonom propisanih parametara - pojasnila je.
Kao mogući model regulacije navela je zakonske izmjene koje su se odnosile na apartmane u stambenim zgradama. Uvedena je zakonom propisana suglasnost stanara i prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg postojeći iznajmljivači moraju ishoditi suglasnost.
- Dakle, bez namjere da nekome suštinski oduzimamo stečeno pravo, postoji mogućnost da se takva pitanja reguliraju zakonskim okvirom. Zašto ne uključiti jedinice lokalne samouprave u zakonsku proceduru kako bi davale suglasnost za otvaranje noćnih klubova na određenom području – upitala je Dorčić.
Napomenula je da izmještanje klubova iz zone A ili zone B na bilo koje drugo mjesto, gdje također postoji privatni prostor koji ispunjava uvjete za noćni klub, neće izazvati opće oduševljenje naših sugrađana. Smatra da problem nije samo obavljanje djelatnosti noćnih klubova, nego i ponašanje gostiju na javnim površinama.
- Godišnja izvješća policije pokazuju da suštinski problem nije boravak gostiju u klubu. Onog trenutka kada su gosti u klubu, oni ne predstavljaju problem. Problem je njihov boravak ispred klubova i stvaranje nereda na javnim površinama, kada naši sugrađani osjećaju posljedice okupljanja velikog broja ljudi na jednom mjestu. Grad Split iskoristio je svoje zakonsko pravo. Gosti, kada izađu iz klubova u centru grada, nemaju gdje kupiti dodatni alkohol i stvarati nove probleme. Taj se problem u razdoblju oko četiri ili pet sati ujutro ove godine osjetno smanjio. Dakle, postoje načini i zakonski modeli kojima se na takve pojave može utjecati.
Moram priznati da sam radila u županijskom odjelu i da nikada nismo dobili primjedbu na taj klub. Prije se drukčije zvao, a danas ima drugo ime. Nikada nismo zaprimili zahtjev za ukidanje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta. Moglo bi se zakonski propisati da se bez suglasnosti stanara ne može otvoriti klub u takvoj zgradi - kazala je te ponovila da bi se izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti mogao uvesti model sličan onome za apartmane uz napomenu da minimalni tehnički uvjeti nisu isto što i dozvola za rad.
Na novinarsko pitanje tko daje suglasnost za otvaranje noćnog kluba u centru Splita, Dorčić je odgovorila da takva suglasnost za privatne poslovne prostore nije propisana.
- Ako privatni prostor u centru Splita ispunjava minimalne tehničke uvjete i ako je uređen u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno odgovarajućim projektom i propisima prema kojima je provedena prenamjena, nema zakonske prepreke za otvaranje noćnog kluba. Naravno, pod uvjetom da je riječ o prostoru predviđenom za poslovnu djelatnost, što većina tih objekata i jest - objasnila je.
Na novinarsko pitaje može li Grad izmjenama svojih dokumenata regulirati obavljanje određenih djelatnosti, primjerice nakon isteka ugovora o zakupu prostora kazala je da je Zakon o turizmu propisao donošenje Plana upravljanja destinacijom, a kada se taj plan usvoji na Gradskom vijeću, na temelju njega moći će se regulirati određene djelatnosti u gradu.
Na novinarsko pitanje postoji li mogućnost revizije minimalnih tehničkih uvjeta nakon isteka ugovora o zakupu te može li se na postojeće klubove primijeniti plan upravljanja destinacijom da ako bi se gradski prostori koristili za takve djelatnosti, Grad bi nakon isteka ugovora mogao regulirati namjenu prostora i odlučiti da ga više neće davati u zakup za tu vrstu djelatnosti. Međutim, kada je riječ o privatnom vlasništvu, postoji objektivan problem.
- Kroz Plan upravljanja destinacijom i potencijalne izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti mogao bi se propisati određeni prijelazni rok, primjerice do isteka ugovora o zakupu, nakon čega bi bila potrebna suglasnost jedinice lokalne samouprave. To je jedan od mogućih modela. Želim demistificirati tvrdnju da se sve može riješiti jednim potezom pera. Postoji procedura, ali vjerujem da postoji i način da se kroz nju dođe do rješenja – poručila je.
Na izravno pitanje bi li se takva regulacija u budućnosti mogla odnositi i na postojeće klubove, odgovorila je potvrdno, ali uz uvjet odgovarajućih zakonskih izmjena.
- Ako donošenje plana upravljanja destinacijom bude pratila izmjena zakona koja će podrazumijevati suglasnost jedinice lokalne samouprave, konkretno Gradskog vijeća, onda bi se takav model mogao primijeniti i na postojeće klubove - zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....