Stručnjak otkriva mogu li nesretni splitski psi dresirani za borbu ikada pronaći svoj dom: ‘Sve je otvoreno, ovisi...‘

Tko hoće nađe način, tko neće nađe izliku. Ljudi iz Grada Splita zaduženi za rješavanje problema pasa na Duilovu počeli su s traženjem načina – za rješavanje problema. "Problem pasa" se odnosi na događaje s nesretnim psima koji su krajem ožujka pronađeni na Putu Orišca gdje je 64-godišnji psihijatar u željeznim kavezima i neadekvatnim uvjetima držao i mučio 67 pasa i dva vuka. 

– Pronašli smo česticu u vlasništvu grada, te smo započeli s uređenjem privremenog skloništa za oduzete pse na području Karepovca. Uređenje je u završnoj fazi te očekujemo da će privremeno sklonište za zbrinjavanje životinja biti spremno u roku od 20-ak dana.

Sklonište za pse na Duilovu grada gdje se postavljaju sjenice zbog hlada

Paun Paunović/Cropix

Također, po traženju Veterinarske inspekcije sutra će se psi zaštiti od sunca na lokaciji gdje se sada nalaze, a do njihovog preseljenja na privremeno sklonište za privremeno oduzete pse. Još jednom ističemo kako je Grad Split učinio iznimne napore kako bismo zbrinuli nesretne životinje – rekli su iz Grada Splita na naš upit.

Također, saznajemo da je zbrinuto nekoliko pasa u ovlaštena skloništa u Dubrovniku, Rijeci, Zadru i Zagrebu. Za sve jedinke koje se i dalje nalaze na Duilovu brinu iz Zaklade za zaštitu životinja Bestie, tj NO KILL skloništa Animalis Centrum iz Kaštel Sućurca, koji su zbrinuli u svoje sklonište šest jedinki.

Ante Čizmić/Cropix

Budući da skloništa služe kao privremeno sklonište pasa, krajnji cilj bi trebao biti njihovo udomljavanje. No, pošto se radi o psima koji su dresirani za borbu postavlja se pitanje njihove resocijalizacije. 

Marko Čogelja, profesionalni vodič pasa HV-a u mirovini, na temelju svog iskustva rada sa psima rekao nam je, uz napomenu da je svaki pas slučaj za sebe, što se može očekivati od pokušaja resocijalizacije pasa s Duilova koji bi potom pronašli svog udomitelja. 

Prijatelji životinja

– Čujte, načelno govoreći, psi nisu agresivni po svojoj prirodi. Oni mogu biti naučeni da budu agresivni. E sad, koliko je to obuzelo njihov karakter, to je jako teško reći. Ovisi od slučaja do slučaja. 

Nije teško zaključiti je da je za resocijalizaciju pasa koji su dresirani za borbu potrebno mnogo truda i vremena. Iziskuje, pored ljubavi prema psima, i mnogo znanja. Ali, moram reći da ne volim razgovore u kojima se barata crno-bijelim pojmovima. Ima pasa koji su pri službama naše države koji su dobri dok im se ne naredi da ne budu "dobri" da se tako izrazim. A ima i pasa koji se nikako ne daju ukrotiti – rekao je.

– Svakako, treba pokušati raditi i rezultati mogu biti svakakvi. Sve je otvoreno. Moram reći da je pohvalno što pokušavaju raditi s njima. Ali treba i ljude educirati. Nisu opasni psi, opasni su oni ljudi koji pokušavaju koristiti pse u loše svrhe. Nema instant rješenja, to je proces koji iziskuje mnogo truda i vremena – zaključio je Čogelja.

Ante Čizmić/Cropix

Kao da nije bilo dovoljno traumatiziranje i mučenje tolikog broja pasa, pojavila se i snimka obješenog psa za kojeg su se brinuli, u suradnji s gradom i veterinarskom inspekcijom, djelatnici kaštelanskog skloništa. 

Nakon što su objavljene uznemirujuće slike na kojima se vidi obješeni pas, direktor Animalis Centruma Zvonimir Filipović sazvao je press konferenciju za medije. Filipović je izrazio žaljenje zbog sudbine nesretnog psa, ali je odbacio odgovornost skloništa kojem je na čelu i prebacio odgovornost na Grad Split.

Naglasio je kako je odgovornost njegovog skloništa isključivo hranjenje, pojenje i stanovite veterinarske radnje nad psima koje obavljaju u suradnji s Gradom Splitom, policijom i veterinarskom inspekcijom. 

Zvonimir Filipović

Duje Klarić/Cropix