Među redcima u izjavi premijera Andreja Plenkovića moglo se iščitati da će Poljud ići u obnovu, unatoč činjenici da stručna radna skupina Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine nije dala svoje mišljenje. Na današnjoj svečanoj sjednici Županijske skupštine kazao je da se "projekt rekonstrukcije Poljuda, prema svim dosadašnjim indikatorima i radu povjerenstva, može uz pametan i kvalitetan način osuvremeniti da bude pravi, moderni, sportski nogometni stadion, kakav očekuju navijači i koji udovoljava današnjim standardima u velikim europskim komparativnim situacijama". Istaknuo je da se radi o objektu od nacionalnog značaja u koji će Vlada investirati.
– Vlada će financijski pomoći Gradu Splitu da se uredi stadion na Brodarici, koji bi se mogao koristiti za vrijeme radova na Poljudu i na kojem bi mogao nastupati Hajduk. To je broj jedan. Povjerenstvo se bavi temom Poljuda, dobili su zadaću ispitati stanje stadiona.
Kao što želimo lijep i kvalitetan stadion u Maksimiru, želimo i na Poljudu stadion po svim suvremenim standardima, koji će ostati jedan od najljepših stadiona u Hrvatskoj, ako ne i najljepši. Detalje o tome donijet će struka. Želimo da se ti procesi ubrzaju, da se ono što treba hitnim mjerama sanirati, učvrstiti i riješiti napravi što prije, prije svega zbog sigurnosti korisnika – rekao je premijer, na što je upitan hoće li stav navijača biti uvažen i u splitskom slučaju:
– Ogromna je razlika. U Zagrebu predloženi projekt novog stadiona očito se ne sviđa 80 posto ljudi koji vole nogomet i koji u tom rješenju nisu pronašli ono što su željeli. Što se tiče Poljuda, ja još nisam čuo nikoga da kaže da mu se Poljud ne sviđa, da je Poljud ružan. Gradio se za Mediteranske igre u Splitu, ima godina koliko ima, a u njega nije bilo previše ulaganja, osobito kada je riječ o konstrukciji i ostalom. Zato će stručnjaci procijeniti što možemo napraviti. Kakvo god konačno rješenje bude, bit će to stadion kojim će navijači biti zadovoljni – rekao je Plenković.
Oko jednog od najprepoznatljivijih simbola Splita sukobljavala su se različita mišljenja političara, arhitekata, konzervatora i stručnjaka i javnosti. Zato je poruka premijera, izrečena upravo u Splitu, odjeknula među onima koji se zalažu za obnovu Poljuda. Iako detalji budućeg projekta još nisu poznati, njegove riječi možda se mogu iščitati kao najava da se od ideje rušenja odustaje te da bi fokus trebao biti na rekonstrukciji i modernizaciji postojećeg stadiona.
Detalji su ključni
Splitski gradonačelnik Tomislav Šuta kazao da je važno da Split i Hajduk dobiju stadion po najvišim europskim standardima, usporediv s onim što se planira u Zagrebu.
– Ako rekonstrukcija Poljuda podrazumijeva zahvat nakon kojeg ćemo u naravi dobiti novi, suvremeni nogometni stadion, uz zadržavanje njegovih prepoznatljivih kontura u prostoru, onda se oko samog naziva ne trebamo sporiti. Konačan stav donijet ćemo nakon što dobijemo mišljenje stručnog povjerenstva – komentirao je Šuta Plenkovićevu izjavu.
Arhitekt Nenad Fabijanić, nositelj autorskih prava, na samom početku razgovora naglasio je da mu je ovo prva vijest da Poljud ide u obnovu te da je ujedno najbolja vijest koju je danas čuo, ali je i dalje ključna rasprava o detaljima obnove.
– Sasvim je sigurno da je obnova dobra vijest, za to su se zalagali arhitekti, struka, ali i sami Splićani. To bi bila pobjeda zajedništva, unije koja se odlučila boriti za očuvanje zaštićenog kulturnog dobra, što Poljud i jest. Zbog toga sam sretan, ali ostaje razgovor o finesama. Bit ću zadovoljan samo potpunom, velikom rekonstrukcijom stadiona, kakvu Poljud i zaslužuje. Ostalo je izvan mojih ingerencija i ne bih želio komentirati. Ako je vijest da je premijer najavio obnovu zaista točna, onda je to najbolja vijest dana – kazao je Fabijanić.
Umirovljeni professor emeritus, nekadašnji dekan splitskog FGAG-a Bernardin Peroš, nadzorni inženjer stadiona Poljud, kaže da je tijekom cijelog ovog procesa bio uporan i držao čvrsto stajalište da Poljud mora u obnovu.
– Stadion se može obnoviti, a nakon toga se mogu dograditi sadržaji koje su do sada predlagali brojni arhitekti. Ključno je da je betonska konstrukcija neupitna te bi rušenje bilo svetogrđe. Čelična konstrukcija će biti složenija za obnovu te se tome treba posvetiti posebna pažnja, uključujući MERO stručnjake. Jako puno smo o tome govorili. Glasni su bili i arhitekti Nikola Bašić, Jerko Rošin, Damir Rako i drugi. Posebno je bio upečatljiv osvrt Dinka Kovačića u kojem se pozvao na neke moje stavove, stavove profesora Borisa Androića i ostalih. Održali smo i okrugli stol u Opatiji u lipnju na ovu temu, svjedočili smo i govorili, ali određeni narativ je bio drugačiji i neki su željeli da se ruši. Svakako pozdravljam obnovu Poljuda – kazao je Peroš.
Ništa bez konzervatora
Arhitektica i konzervatorica Zrinka Paladino, ujedno i Magaševa studentica, zalaže se za očuvanje Poljuda kao vrhunskog djela hrvatske arhitekture i kulturnog dobra koje se ne smije rušiti. Zamolili smo je za komentar na Plenkovićevu najavu.
– Što reći osim hvala Bogu! Svakako sam za obnovu, nikako za rušenje, a s obzirom na to da nisam upoznata s detaljima projekta obnove, ne mogu ništa detaljnije reći. Poznato je da podržavam obnovu, ali uz vođenje računa o konzervatorskim smjernicama i postupanje u skladu sa statusom zaštićenog kulturnog dobra. Neophodan je blagoslov nadležnih splitskih konzervatora, koji su Poljud sve ovo vrijeme i štitili.
Trenutačna situacija vezana za natječaj za stadion s pratećim sadržajima u zagrebačkom Maksimiru dokazuje da je u našoj zemlji teško iznjedriti kvalitetnu arhitekturu većeg opsega, koja bi uz to bila prihvatljiva većini. Magašev Poljud bio je i ostao upravo to: arhitektura mila i struci i većini navijača i građanstva. Kako ga ne bismo čuvali i pažljivo obnavljali? Jedan je takav – istaknula je Paladino.
Arhitekt Dragan Žuvela, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje, smatra da je u ovom trenutku vrlo nezahvalno donositi konkretnije ocjene na temelju prilično općenitih izjava. Kaže da je bez jasnog uvida u to što je povjerenstvo točno razmatralo, koje je parametre analiziralo i do kakvih je zaključaka došlo, teško dati utemeljen komentar.
– Uostalom, pitanje je i u kojoj bi mjeri moj komentar bio relevantan za sve segmente takve analize, osobito ako se ona odnosi, primjerice, na pitanja konstrukcije i mehaničke stabilnosti. Ono što se svakako može reći jest da je riječ o iznimno kompleksnoj temi, u kojoj potpuni stručni i društveni konsenzus vjerojatno nije realno očekivati. U konačnici će biti potrebno donijeti odluku koja se mora temeljiti na jasno utvrđenim činjenicama, stručnim analizama, stvarnim potrebama i objektivnim ograničenjima.
Istodobno, budući da se već dulje vrijeme u javnosti govori o potrebi izgradnje novog stadiona, ponajprije iz perspektive HNK Hajduk, pri čemu se kao jedan od ključnih argumenata navodi potreba za sadržajima i standardima koje može ponuditi suvremeni stadion, smatram da bi bilo nužno da Hajduk te potrebe i zahtjeve što preciznije definira i stručno elaborira.
Tek na temelju takvog konkretnog programskog okvira moguće je ozbiljno procijeniti je li, i u kojoj mjeri, postojeći stadion Poljud doista neprilagodljiv suvremenim potrebama, koje su mogućnosti njegove rekonstrukcije i nadogradnje te u kojoj su mjeri pojedini zahtjevi funkcionalno, prostorno i ekonomski opravdani.
To govorim zato što je evidentno da Poljud ostaje, ali isto tako nije rješenje rekonstruirati ga neovisno o željama i potrebama njegova glavnog korisnika. S druge strane, te želje i potrebe ne mogu ostati na razini općenite Facebook objave, nego moraju biti artikulirane kroz strukturiran dokument koji omogućuje ozbiljnu evaluaciju. Bez tog koraka, rasprava o novom stadionu ostaje prvenstveno na razini razmjene želja i načelnih stavova, a ne ozbiljno strukturirane javne inicijative koja podrazumijeva vrlo značajne prostorne i financijske zahtjeve – kazao je Žuvela.
Kada je počela priča o obnovi?
Podsjetimo, priča o obnovi Poljuda počela je nakon orkanskog nevremena koje je oštetilo krovnu konstrukciju gradskog stadiona, a gradske vlasti desetljećima nisu propisno održavale to zaštićeno kulturno dobro. Plenković je tada najavio i osnivanje povjerenstva sastavljenog od predstavnika Vlade, Grada Splita i struke, koje je trebalo ocijeniti sigurnosno stanje stadiona te utvrditi potrebna financijska sredstva za obnovu. Poljud je proglašen sportskom građevinom od nacionalnog značaja, baš kao i zagrebački Maksimir.
Ta je zaštita u međuvremenu postala središnja točka spora. Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta krajem prošle i početkom ove godine naručio je od tvrtke "UHY Savjetovanje" takozvanu studiju izvodljivosti projekta "Nogometni stadion i kamp u Splitu", koja je javnosti predstavljena u ožujku ove godine. Studija je kao ekonomski najisplativije rješenje označila rušenje postojećeg Poljuda i izgradnju posve novog stadiona na istoj lokaciji, uz rekonstrukciju obližnjeg Parka mladeži, a projekt je procijenjen na 316,1 milijun eura. Takvu su opciju podržali Uprava Hajduka i udruga "Naš Hajduk".
Predstavljanje je izazvalo velik otpor struke i javnosti. U prvom redu zasmetala im je činjenica što se tako olako govori o rušenju zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, a čeka se i riječ Vijeća Ministarstva kulture. Sporilo se i što autori studije uopće nisu komunicirali s profesorom Nenadom Fabijanićem, nositeljem autorskih prava, kao ni s konzervatorima.
U svibnju je osnovana stručna radna skupina Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, u koju je imenovano osam članova. Njihova je zadaća pregledati svu projektnu dokumentaciju, izrađene analize, elaborate ocjene postojećeg stanja te sve stručne recenzije koje se odnose na stanje konstrukcije, a u svrhu davanja zaključne ocjene postojećeg stanja armiranobetonske te krovne konstrukcije gradskog stadiona Poljud.
Nakon što donesu zaključnu ocjenu, čeka se i Ministarstvo kulture i medija, koje je u više navrata poručilo da će konačnu odluku o tome smije li se zaštićeno kulturno dobro rušiti donijeti na temelju ekspertize inženjera koji ispituju stanje konstrukcije, pa će u konačnici oni biti ti koji će dati finalni pečat.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....