Sezona je, obala puna stranoga svijeta, pa nije čudno da se događaju situacije poput onih u kojima djelatnici u uslužnim djelatnostima prilikom naplate računa u gotovini umjesto eurskih kovanica dobiju turske lire ili, primjerice, tajlandske bahte.
- Svi muku mučimo sa sitnim novcem... Jednostavno ga nema, a greške kao greške. Svima se dogode, nikoga nije zaobišlo da mu netko nije podvalio neku drugu kovanicu umjesto eura. U našem dućanu su to najčešće bile turske lire, jer su kovanice vrlo slične - govori nam jedna splitska trgovkinja s Pazara.
Obmana s kovanicama sličnim eurima, čija je vrijednost znatno manja ili nikakva, učestalija je pojava u turističkoj žiži, pa tako nije naodmet pažljivije baratati kovanim novcem. Prevaranti upravo računaju na brzinu i vrućinu, a na ruku im ide i činjenica što u svijetu egzistira niz različitih valuta čije kovanice izgledom podsjećaju na euro. Spomenuta turska lira čija kovanica izgledom podsjeća na onu od 1 eura učestali je rekvizit kojim barataju prevaranti. A vrijednost 1 turske lire je svega 0,027 eura.
- Stranci znaju uvaliti i tajlandske bahte. Ipak, budući da se naplata većinom obavlja karticama, mogućnost prijevara je zbog toga znatno manja - kaže konobar, zaposlen u kafiću na Pjaci. Ali, iskreno priznaje, dogodilo mu se i samom da umjesto kovanice od dva eura dobije onu od 10 tajlandskih bahta. Veličinom su iste i sličnog izgleda, a vrijednost joj je svega 0,25 eura.
‘Gutanje‘ aparata
Brojne kovanice kružile su eurozonom još od početka uvođenja eura, pa nije ništa neobično da je ta pojava zaživjela i u Hrvatskoj, pogotovo u turističkoj sezoni, kada se optjecaju umjesto eurskih nađu kovanice čija je stvarna vrijednost puno manja ili gotovo nikakva. Lažne kovanice, ako imaju istu ili sličnu gramažu i oblik, znaju čak "progutati" i neki od samouslužnih aparata poput onih za kavu i grickalice ili autopraonice.
Zanimljivo je da se, doduše rjeđe, u podvaljivanju znaju potkrasti i kovanice koje odavno nisu u uporabi poput, primjerice, francuskog franka, nekoć službene francuske valute čije je korištenje prestalo još 1. siječnja 2002. uvođenjem eura u fizičkom obliku (kao obračunska jedinica uveden je 1. siječnja 1999.). Kovanica od nekadašnjih deset francuskih franaka vrijedi 1,52 eura, ali nije u uporabi baš kao ni ona, još jedna jako slična euru, od 500 talijanskih lira, čije je korištenje također prestalo prije 22 godine. Njezina je pak vrijednost samo 0,25 eura.
Kovanica koja se učestalo podvaljuje umjesto eura, neovisno o turističkoj sezoni, je ona iz susjedstva. Tako nekima, umjesto dva eura, "zlata vrijedi" uvaliti u promet dvije konvertibilne marke, službenu valutu BiH. Dvije bosanske marke nekoć su se uobičajeno "prevodile" u osam kuna, danas je to 1,01 euro.
Zato pogotovo ovih dana na obali, prilikom bilo koje sitnije kupnje ili prodaje - u slučaju naizgled banalne razmjene kovanica - vrijedi ona "oči širom otvorene".