Na blagdan Prikazanja Blažene Djevice Marije u Hramu, koji se u narodu slavi kao Gospa od Zdravlja, u subotu, 21. studenoga, u istoimenoj crkvi na Dobromu u Splitu svečanu misu predvodio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Zdenko Križić.
U koncelebraciji je bilo sedam svećenika predvođenih provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Sinišom Balajićem, a kod oltara je posluživao đakon fra Stjepan Raić. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti pučki zbor Gospe od Zdravlja pod ravnanjem fra Stipice Grgata, uz orguljašku pratnju s. Zorislave Radić, a franjevački bogoslovi su ministrirali. Ovogodišnja proslava bila je osobito svečana jer se obilježava 80. obljetnica osnutka Župe Gospe od Zdravlja, a vjernici su blagdan nakon dugogodišnje obnove dočekali u ponovno potpuno otvorenoj crkvi.
U propovijedi je nadbiskup Križić istaknuo kako vjernički narod kroz stoljeća s posebnom ljubavlju zaziva Blaženu Djevicu Mariju kao Gospu od Zdravlja, tražeći njezin zagovor u bolestima, patnjama i životnim teškoćama.
Podsjetio je kako su mnogi po Marijinu zagovoru iskusili tjelesno ozdravljenje, dok su drugi primili snagu za nošenje vlastitoga križa, unutarnji mir i sigurnost da nisu sami.
Naglasio je kako Marija nije ona koja uklanja svaku ljudsku patnju, nego Majka koja čovjeka vodi Kristu, pravom izvoru života i zdravlja. Govoreći o cjelovitosti ljudskoga zdravlja, upozorio je kako čovjek, osim tjelesnih bolesti, može nositi i duboke duševne i duhovne rane, poput osamljenosti, tjeskobe, razočaranja i gubitka životnog smisla. „Možemo imati zdravo tijelo, a ipak biti duboko nesretni.
Možemo imati sve što nam život može ponuditi, a iznutra osjećati prazninu“, istaknuo je nadbiskup, naglašavajući kako Marija čovjeka usmjerava prema životu koji ima smisao i onda kada je obilježen patnjom.
Osvrnuvši se na evanđeoski događaj svadbe u Kani Galilejskoj, nadbiskup je istaknuo Marijinu osjetljivost za potrebe drugih i njezino potpuno povjerenje u Isusa. Podsjetio je kako Marija primjećuje nevolju domaćina te se obraća Sinu riječima: „Vina nemaju“, pokazujući tako primjer jednostavne i pouzdane molitve. Naglasio je kako čovjek ne mora uvijek znati što treba moliti niti imati savršene riječi, nego je važno otvoriti srce Bogu i osluškivati njegovu volju. „Ponekad tražimo od Boga da promijeni naše okolnosti, a Bog bi, prije svega, najradije promijenio naše srce“, poručio je.
Govoreći o ljudskoj patnji, istaknuo je kako ona, premda teška i bolna, može postati prigoda za duhovni rast, obraćenje i dublji susret s Bogom. Posebno se osvrnuo na vrijednost ljudskoga života, naglasivši kako se ona ne mjeri brojem proživljenih godina, nego ljubavlju i dobrom kojima je život ispunjen. „Vrijednost života nije u njegovoj dužini nego u njegovom sadržaju, u tome kako je netko živio“, istaknuo je nadbiskup, pozvavši vjernike da svoje vrijeme ispunjava vrijednostima koje ostavljaju trajan trag.
U završnom dijelu propovijedi nadbiskup je pozvao okupljene da Gospi od Zdravlja povjere ne samo tjelesne bolesti nego i svoje duševne rane, obiteljske poteškoće, strahove, neizmirenosti i životne terete.
Molitva za bolesnike...
Posebno je potaknuo molitvu za bolesnike i sve koji trpe, ali i za liječnike, medicinske sestre, njegovatelje i druge zdravstvene djelatnike koji se svakodnevno brinu o potrebama. Istaknuo je kako njihovo poslanje nadilazi profesionalnu dužnost te često postaje istinsko služenje i darivanje sebe drugima. Zahvalivši im se na požrtvovnosti, odgovornosti i brigu za ljudski život, pozvao je vjernike da ih prate molitvom, osobito u trenutcima umora i teških odluka. Propovijed je zaključio molitvom da Gospa od Zdravlja bude blizu svima koji pate te izvor snage onima koji im pomažu, istaknuvši kako je „svaki naš čin dobrote prema slabima besmrtna vrijednost i istinska dragocjenost pred Bogom“.
Na završetku misnoga slavlja okupljenima se obratio gvardijan samostana Gospe od Zdravlja fra Josipa Cvitkovića, davši najveću hvalu Bogu po uzoru na serafskoga oca svetoga Franju u Pjesmi stvorova. Zahvalio se svima koji su pridonijeli organizaciji proslave te vjernicima i dobročiniteljima koji podupiru život župe i samostana. Posebnu zahvalnost uputio je nadbiskupu Križiću na predvođenje misnoga slavlja i pomoći u obnovi crkve, kao i Gradu Splitu, Splitsko-dalmatinskoj županiji te ostalim institucijama i dobročiniteljima koji su pridonijeli obnovi.
Pozdravio je predstavnike Sveučilišta u Splitu, Hrvatske ratne mornarice i policije te zdravstvene i kulturne djelatnike. Mišnom slavlju nazočili su i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta sa suprugom, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić te pročelnica Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam Grada Splita Silvana Burilović Crnov. Gvardijan je izrazio želju da ovogodišnja proslava u obnovljenoj crkvi donese duhovnu obnovu vjernicima, njihovim obiteljima, gradu i domovini. Nakon svečanoga Božjeg blagoslova uslijedio je blagoslov nabožnih predmeta.
Devetnica
Svetkovina je prethodila devetnici od 12. do 20. studenoga, tijekom koje su vjernici svakodnevno sudjelovali u molitvi krunice i misnim slavljima. Devetnica je započela svečanim povratkom slike Gospe od Zdravlja iz kapele Božjega milosrđa u obnovljenu crkvu, a procesiju i misno slavlje predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Siniše Balajića. Tijekom devetnice propovijedali su fra Nikica Ajdučić, fra Petar Milanović Trapo, fra Anđelko Domazet, fra Ante Vugdelija, fra Ivica Jurić, fra Mate Matić, fra Ante Čovo i fra Nedjeljko Čarapić.
Na samu svetkovinu u crkvi Gospe od Zdravlja slavljena su brojna misna slavlja tijekom cijeloga dana, a vjernicima je bila omogućena i ispovijed. U 19 sati slavi se još misa za dobročinitelje koju vodi provincijal fra Siniša Balajić, dok će proslava biti zaključena misom zahvalnicom u 20.30.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....