Splitske urbane vizure postale su ozloglašene po grafitima, sve više površina zgrada zaposjeli su grafiteri, što ostavlja loš dojam kad se dolazi u grad. Fasade novogradnji u kojima su skupo plaćeni stanovi stradavaju u noćnim akcijama grafitera, kao i pročelja zgrada starih stotinjak godina.
Umjesto da se porukama iskazuje nekakav subkulturni otpor vladajućoj eliti koja mladima nudi besperspektivnost, grad je postao žrtva vizualnog terora skupine egocentrika koji devastiraju fasade svojim tagovima koji su njihovi "umjetnički potpisi".
Grad Split namjerava pomoći u uklanjanju grafita koji su zaposjeli fasade zgrada. Na javnom savjetovanju, koje traje do 1. ožujka, nalazi se "Nacrt prijedloga Pravilnika o zaštiti građevina od grafita na području grada Splita".
Novost je da bi Grad sufinancirao uklanjanje grafita. Bit će moguće dobiti 50 posto iznosa za uklanjanje grafita na svim vanjskim dijelovima zgrade, a najviše do 30 metara četvornih s PDV-om. Također, 50 posto sufinanciranja moglo bi se dobiti i za stavljanje antigrafitnog premaza.
Pod vanjskim dijelovima građevine smatraju se "ulična i ostala pročelja građevine, zidovi, vanjske ograde i slično, a koji su neposredno dostupni s površine javne namjene".
Trenutno prema Odluci o komunalnom redu građani i pravne osobe sami moraju uklanjati grafite sa svojih fasada. Komunalni redari ih mogu globiti ako to ne učine. Takvo nesuvislo kažnjavanje nedužnih stanara i korisnika zgrada zbog iživljavanja grafitera po njihovoj imovini nije od jučer, niti je izmišljotina ove vlasti.
Valja pohvaliti što Banovina namjerava pomoći građanima da se riješe grafita. Iako bi stanari i korisnici prostora morali plaćati 50 posto troškova zbog tuđih škrabotina.
Ideja da se Grad aktivno uključi u uklanjanje grafita s privatnih fasada čišćenjem i bojanjem te stavljanjem antigrafitnog premaza, sa sufinanciranjem do 50 posto krenula je 2009. iz Pule s projektom Dolcevita.
I Grad Zagreb je prošle godine odlučio da stanari zgrada ne plaćaju iz svog džepa posljedice tuđeg vandalizma. Grad Zagreb financira u potpunosti uklanjanje grafita i antigrafitni premaz. Slikovito rečeno, dok Tomašević Zagrepčanima plaća uklanjanje čitavog grafita, Puljak Splićanima namjerava ukloniti samo pola grafita s fasade, a drugu polovicu moraju sami platiti.
Štoviše, Grad Zagreb u borbi protiv grafita građanima sufinancira u 80-postotnom iznosu nabavu kamera i uređaja za videonadzor ako ih žele postaviti na uličnu fasadu, a 60 posto troška pokriva za kamere i videonadzor na ostalim pročeljima zgrade.
Dodajmo da je Grad Zagreb što se tiče preventivnih djelatnosti za sprječavanje šaranja po zgradama i javnim površinama ispred Splita. Napravio je bazu podataka o grafitima, organizirao je vrtićke i školske edukacije o štetnosti grafitiranja, objavio je za javnost animirane filmove i plakate u medijima.
No, i u Banovini su odlučili poduzeti korake da grafiterima stanu na kraj pa u prijedlogu Pravilnika stoji da će Grad Split uspostaviti bazu podataka o grafitima i bazu podataka o građevinama na kojima je izvršena sanacija od grafita.
Budući da bi pomoć Grada za uklanjanje grafita mogla naići na interes zbog kilometara išaranih splitskih fasada, ukratko ćemo opisati proceduru predviđenu za one koji budu potraživali sredstva. Zahtjev za sufinanciranje trebat će podnijeti vlasnik zgrade, predstavnik suvlasnika ili upravitelj zgrade.
U dokumentaciji će trebati navesti adresu, dokaz vlasništva, opis i fotografiju grafita. Ako je više suvlasnika, bit će potrebno priložiti suglasnost većine. "Zahtjev za zaštitu vanjskih dijelova građevine od grafita" podnijet će se Uredu Grada, Odsjeku za mjesnu samoupravu i sigurnost. Ovo tijelo će provjeravati je li zahtjev potpun.
Ako je zgrada pod zaštitom kao kulturno dobro, ili je u zoni zaštićene kulturno povijesne cjeline, ovo tijelo tražit će suglasnost konzervatora. Nakon toga će se zahtjev uputiti Povjerenstvu za zaštitu zgrada od grafita, koje će imenovati gradonačelnik.
Povjerenstvo će predlagati građevine na kojima je potrebno provesti mjere zaštite od grafita. Prioritetne će biti povijesna urbana cjelina, glavni cestovni ulazi u grad, više građevina na određenoj lokaciji, kao i značenje pojedine građevine. Gradonačelnik će donijeti zaključak o redoslijedu građevina na kojima će se sufinancirati uklanjanje grafita i stavljanje antigrafitnog premaza.
Zaštitni antigrafitni namaz nanosit će se u visini prizemlja, ali ne više od tri metra. Ako se na vanjskom dijelu građevine nalaze grafiti, njih će prije nanošenja zaštitnog antigrafitnog premaza trebati ukloniti. Antigrafitni namaz bit će paropropustan, ph neutralan, transparentan i bez sjaja. Morat će biti prilagođen materijalu vanjskog dijela građevine na koji se nanosi.
Od Grada će se jednom moći dobiti novac, odnosno "financiranje zaštite vanjskih dijelova zgrade od grafita moći se ostvariti samo jedanput za istu građevinu". Ista odredba se primjenjuje u Zagrebu.
Nacrt Pravilnika se ne odnosi na građevine koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i Grada Splita. Na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća povela se rasprava oko šaranja grafita po info pločama na Firulama ispod bazena. Vijećnica Ivana Zelić (HDZ) je tvrdila da je to antireklama za gradski red.
Dogradonačelnik Bojan Ivošević je izjavio da nije potrebno prije ljeta uklanjati grafite koji su na info pločama na pomorskom dobru jer bi to bio dodatni trošak. Predsjednik Gradskog vijeća Željko Domazet (Centar) je Ivoševiću kazao da to nije neki odgovor jer je u pitanju ruglo. Vijećnik Marko Matijević (Centar) složio se s Domazetom da je to ruglo, a iskoristio je priliku da drugim vijećnicima kaže da je na javnom savjetovanju Pravilnik o uklanjanju grafita, za koji je izrazio optimizam. Kazao je da će predložene mjere pomoći ako se budu primjenjivale jer će obeshrabriti grafitere.
- Što se češće to čisti, s vremenom ljudi koji to rade izgube volju. Da ne govorim kako izgube i financijski potencijal za šaranje. Jer to sigurno nisu bogati ljudi - kazao je Matijević i pozvao vijećnike koji su zainteresirani za temu da se uključe na javno savjetovanje i napišu prijedloge.