Turistička sezona na pola je puta. S turistima nikad nismo sigurni – na ulicama ih je, čini se, krcato, a neki opet tvrde kako je grad pust. No jedno je prilično sigurno: niz Zvonimirovu ulicu prema gradskoj luci spustit će se u sezoni više od milijun automobila koji kreću prema otocima. Zato se uvijek postavlja pitanje: kakav nam je zrak i što zapravo udišemo?
Milijun motora koji mile gradskim ulicama "pokloni" nam priličnu količinu štetnih tvari: ugljikov monoksid i ugljikov dioksid, dušikove okside, čestice čađe, sumporove okside, policikličke aromatske ugljikovodike, aldehide... Posljednjih godina sve se više upozorava i na štetne produkte trenja. Trošenjem guma i asfalta u okoliš dospijevaju mikroplastika i nanoplastika, sintetička guma, silicijev dioksid, razni kemijski aditivi, mineralna prašina i komadići bitumena.
Sve te tvari, osim u vlastitim plućima, možemo pronaći i u kućnoj prašini, koja više nije bijela ili sivkasta kao nekad, nego sve češće tamna i ljepljiva.
Auta i kruzeri
Tu je i pitanje onečišćenja koje stvaraju kruzeri. U Split ih tijekom sezone pristane tristotinjak, što grad svrstava među najprometnija mediteranska odredišta. Premda nije točna tvrdnja da jedan ploveći hotel onečišćuje poput milijun automobila, golemi brodski motori među najvećim su pojedinačnim izvorima onečišćenja zraka. Osim dušikovih i ugljikovih oksida te sumporova dioksida, ispuštaju i sitne lebdeće čestice sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, kao i teške metale poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.
Ovog ljeta zaobišle su nas saharske kiše i vjetrovi koji donose pustinjsku prašinu. Ona može izazvati alergijske reakcije, a osim što opterećuje dišni sustav, prlja i automobile.
O toj temi redovito razgovaramo s mr. sc. Nenadom Perišem, voditeljem Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
– Kad je riječ o kruzerima, imali smo sreću što su u Splitu smješteni na vanjskim vezovima. Ne ulaze duboko u gradsku luku i nisu neposredno uz stambene zgrade, za razliku od Dubrovnika, gdje pristaju u gruškoj luci. Većinu tog onečišćenja vjetar odnese dalje od grada. Šteta je, međutim, što Split još nema priključak brodova na kopnenu električnu mrežu kako bi kruzeri mogli ugasiti dizelske generatore i tako onečišćenje u gradskoj luci svesti na minimum – kaže mr. Periš, dodajući kako se kakvoća zraka u gradskoj luci prati na Gatu sv. Nikole, pokraj Lučke kapetanije.
– Po porastu onečišćenja mogli bismo gotovo odrediti vršne dane turističke sezone jer je tada to najizraženije – kvaliteta zraka nakratko sklizne u područje onečišćenja. Najizraženiji su dušikovi oksidi koji nastaju izgaranjem goriva u motorima te sitne lebdeće čestice manje od 2,5 mikrona. S obzirom na količinu automobila koja se slijeva prema splitskoj luci, bilo bi neobično da ih nema. Povišene vrijednosti bilježimo i tijekom požara u okolici Splita, kada rastu koncentracije ugljikova monoksida, ugljikova dioksida i čestica nastalih izgaranjem, koje vidimo kao dim nad gradom. No na godišnjoj razini možemo biti sasvim zadovoljni kakvoćom splitskog zraka – navodi Nenad Periš.
Brda se smirila
Pitali smo ga i kakvo je stanje na Brdima, gdje je prije dvije godine vladala prava uzbuna zbog povećanih koncentracija arsena i nikla koje su dopirale iz Sjeverne luke.
– I dalje uzorkujemo zrak na nekoliko lokacija, na Brdima i u Vranjicu, a sadašnji rezultati vrlo su zadovoljavajući. Koncentracije onečišćujućih tvari koje danas mjerimo i do dva su reda veličine niže nego prije nekoliko godina. Također pratimo i koncentracije sumporovodika u Sjevernoj luci te možemo zaključiti da nema razloga za zabrinutost – zaključuje voditelj Odjela Nenad Periš.
Istaknuo je i reakciju gradonačelnika Visa Hrvoja Mratinića, koji je pozvao stručnjake Nastavnog zavoda za javno zdravstvo da izmjere eventualna onečišćenja zraka u tom otočnom gradu zbog požara na odlagalištu Wellington na otoku Visu. Požar, koji već dvije godine, većim ili manjim intenzitetom, tinja na odlagalištu udaljenom oko kilometar i pol od središta grada, uzrokuje širenje nesnosnog smrada i dima.
– Gradonačelnik je ispravno reagirao jer su Višani bili zabrinuti za svoje zdravlje. Utvrdili smo da nema značajnijeg onečišćenja zraka jer prevladavajući vjetrovi dim sa smetlišta nose prema pučini. Sve rezultate mogli su pratiti i građani Visa, pa se nadam da su se njihove bojazni za zdravlje smanjile – ističe Periš.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....