Ogulite mandarinu, popijete kavu, očistite krumpir za ručak. Do podneva se na kuhinjskom pultu skupi sasvim pristojna hrpica biootpada. Ako sve završi u istoj vrećici s ostalim smećem, navečer ćete je možda morati iznijeti samo zato što se iz kante već osjete neugodni mirisi, iako je napola prazna. A sad tu malu kućnu računicu prenesite na cijeli Split.
Prema analizama koje je s nama podijelio Vlado Pehar, direktor splitske "Čistoće", biootpad je najzastupljenija vrsta otpada u miješanom komunalnom otpadu, u kojem čini između 30 i 40 posto ukupne količine – više nego bilo koja druga vrsta otpada. A kad kore voća, ljuske jaja i talog kave završe u miješanom otpadu, ondje i ostaju. "Čistoća" ga prikupi, ali Split trenutačno nema sortirnicu u kojoj bi se biootpad naknadno izdvojio iz te mase.
– Najintenzivniji neugodni mirisi nastaju kad se biootpad raspada – ističe Pehar.
Ono što se osjeti kad kod kuće podignemo poklopac kante, a koji u Splitu ponekad osjetimo i čim otvorimo balkonska vrata, dio je problema i na odlagalištu. Kad bi se više biootpada izdvojilo već u kuhinji i slalo na obradu, na Karepovcu bi se odlagalo manje otpada, sačuvao bi se prostor, a smanjili bi se i neugodni mirisi koje stvara njegovo raspadanje.
Pehar procjenjuje da bi uz odvajanje cjelokupnog biootpada, povrh ostalih, vrsta otpada koje se već zasebno prikupljaju, ukupna stopa odvajanja mogla dosegnuti između 50 i 60 posto.
– Trenutno odvajanje ovisi o dobroj volji građana i tu stvarno treba pohvaliti veliki broj građana koji se trude odvojiti. Naravno, neki uspješno ili manje uspješno. Najveća problematika je biootpad – kaže Pehar.
Poseban kamion, ista adresa
U prvih deset mjeseci ove godine samo na području grada Splita odvojeno je oko 3000 tona biootpada. Tri tisuće tona koje su građani već stavili u drugi spremnik. I tu dolazimo do pitanja koje bi svatko tko doma odvaja s pravom mogao postaviti. Kamo je sve to otišlo?
Biootpad iz smeđih spremnika "Čistoća" prikuplja i odvozi zasebno, kaže Pehar. Kamion koji ga pokupi zasad ide na Karepovac, gdje se biootpad odlaže u zasebne hrpe i ondje se raspada. Ni pri odvozu ni na odlagalištu sakupljeni se biootpad ne miješa s miješanim komunalnim otpadom.
U obilasku odlagališta vidjeli smo kako to izgleda na primjeru vrtnog i zelenog otpada, ali i saznali i kako se obrađuje. Zelenilo najprije ostave da se prosuši na zasebnoj hrpi, zatim ga usitne u šrederu i prosiju kroz roto sito. Nakon prosijavanja ostaje sitni smeđi materijal koji smo vidjeli na drugoj hrpi.
Split nema vlastitu kompostanu u kojoj bi se taj odvojeno prikupljeni biootpad mogao obraditi. "Čistoća" zato, objašnjava direktor, planira raspisati natječaj za njegovo preuzimanje i predavati ga ovlaštenim tvrtkama dalje na obradu. Preuzimanje će plaćati, kao što već plaća predaju odvojeno prikupljene plastike.
– Cilj je u sljedećem razdoblju sačuvati kapacitet odlagališta za miješani komunalni otpad – kaže Pehar.
Koliko bi vam ostalo u kanti?
"Čistoća" u drugom valu, kao što smo već pisali, planira zaključati spremnike za miješani komunalni otpad, kako bi sukladno zakonu mogla obračunavati odvoz prema količini predanog miješanog komunalnog otpada.
Načelna ideja takvog zakonskog rješenja je da se odvajanje osjeti i na računu. Uz naplatu varijabilnog dijela usluge prema količini predanog miješanog otpada, kućanstvo koje ga manje predaje moglo bi u budućnosti imati manje računa od kućanstava koje predaju više. Ključ za to je ispravno odvajanje biootpada iz kućanstva.
– Što bolje odvajate otpad, posebno biootpad, to ćete manje miješanog komunalnog otpada odlagati u spremnik, a samim time i utjecati na svoje mjesečne račune – objašnjava Pehar.
A koliko miješanog otpada uopće ostane kad se iz njega izvadi sve što se može odvojiti? Jedan djelatnik "Čistoće" poslužio se vlastitom kuhinjom. Kad bi, kaže, izdvojio i sav biootpad, procjenjuje da bi mu za ono što ostane i vrećica od pet litara tjedno bila previše.
Vrijedi to isprobati kod kuće. Kad iz miješane kante izdvojimo sve što ide u druge spremnike, iznenadi nas koliko malo otpada iz dana u dan zapravo ostane. A što se količina miješanog otpada bude više odražavala na računu, to će nam više značiti navika da kore od ručka i talog od kave odvojimo već u kuhinji.
Škartoc može. Onaj s folijom ostavite po strani
Idući zadatak je građanima što jasnije objasniti što ide u smeđi spremnik. Biootpad koji smo već spominjali je već dobar dio onoga što se svakodnevno skupi u kuhinji. Pehar međutim upozorava da ostatke kuhanog ručka, mesa, ribu i kosti treba obavezno izostaviti, a kore i ljuske u smeđi spremnik ne treba ubacivati zajedno s običnom plastičnom vrećicom.
Biootpad možete skupljati u posebnim vrećicama za biootpad ili u običnom papirnatom škartocu. Onaj s prozirnim plastičnim prozorčićem ostavite po strani. Ako ostatke skupljate u posudi, možete ih istresti izravno u smeđi spremnik.
– Smisao toga je imati što čišći otpad da bi samo odvajanje ispunilo svoju punu funkciju – kaže Pehar.
Kad među korama završi plastika, netko je poslije mora izdvojiti, a svaki takav korak poskupljuje obradu. Što je sadržaj smeđeg spremnika čišći, lakše ga je i jeftinije obraditi, a o njegovoj kvaliteti ovisi i koliko će ga se moći iskoristiti, primjerice za proizvodnju komposta.
U početku odvajanje može djelovati komplicirano. Prvih ćete se dana možda koji put zaustaviti pred kantom i zapitati se kamo što ide, ali brzo vam prijeđe u naviku, kaže Pehar. Ako ste u dvojbi, upute o tome što ide u koji spremnik naći ćete na stranicama splitske "Čistoće" i na samim spremnicima.
Native sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i tvrtke Čistoća d.o.o. Split
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....