Druga etapa štrajka prosvjetara počinje u utorak, 1. travnja. Štrajk će se provoditi kao cirkularni regionalni štrajk, što znači da će u razdoblju od dva tjedna biti ukupno 5 jednodnevnih štrajkova od kojih će svaki obuhvatiti ustanove odnosno poslodavce na području različitih regija.
Štrajk počinje u dalmatinskim županijama, trajat će dva dana, a onda se seli u pet istočnih županija. Nastavljaju s Istarskom, Primorsko - goranskom i Ličko senjskom županijom. Potom slijedi sjeverna Hrvatska, a kao šlag na kraju Središnja Hrvatska i Grad Zagreb.
Poručili su tako iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod u ponedjeljak na press konferenciji, u područnom uredu Sindikata Preporod, u Splitu. Tri sindikata krenula su sa zahtjevima koji su se kasnije pretvorili u štrajk. Prosvjedi i peticije rezultate nisu dali. Vlast je, kako kažu, i dalje neumolljiva i ne pristaje na zahtjeve.
- Spremni smo na maratonski štrajk. Ministarstvo obrazovanja tvrdi da je u prošlom štrajku bilo oko 25 tisuća djelatnika, ali mi znamo da su brojke puno veće. Ovo nije naš prvi štrajk, ali se do sada nikada ovako nešto nije dogodilo. Bilo je svakakvih ministara, ali ono što je ministar Fuchs ponudio, to se njegovi prethodnici nisu usudili. Pokušavaju zastrašiti i smanjit broj djelatnika koji će štrajkati.
Najbolji odaziv na štrajk upozorenja bio je iz dalmatinskih županija i upravo zato smo htjeli da novi štrajk krene iz Dalmacije. Sindikati na području Dalmacije imaju između 7 i 8 tisuća članova, što znači da će biti ozbiljan štrajk. Sutra smo planirali obratiti se medijima prvo iz jedne srednje škole, nakon toga iz osnovne škole, zatim iz sveučilišnog kampusa. No, dogodila se neočekivana situacija.
U nekim splitskim osnovnim školama nam je poručeno da nismo poželjni, ako mislimo dovoditi kamere i novinare. Ne znam jesu li ravnatelji tako odlučili ili je stigla naredba iz Zagreba takve prirode. Zastrašivanja su izazvala dišpet, mi smo ušli u bitku koju ne namjeravamo izgubiti. Niske udarce smo spremni trpjeti ali ovu priču ćemo dovesti do kraja - rekao je Željko Stipić iz Sindikata Preporod.
U Sindikatu Preporod očekuju stopostotni odaziv na štrajk u Splitsko - dalmatinskoj županiji, odnosno u 78 ustanova u kojima djeluju. Na pitanje kako očekuju da će se provoditi nastava u školama i hoće li uopće, odgovaraju da smatraju da će biti slično kao i na štrajku upozorenja, odnosno da će glavu ulogu u tome imati svaka škola zasebno.
Očekuju povećanje koeficijenata, iako Vlada ne reagira na njihove zahtjeve. Ako Vlada prihvati zahtjeve sindikata plaća u obrazovnim institucijama bila bi veća u bruto iznosu nekih osam posto, u neto iznosu naravno ovisi gdje netko živi, ima li porezne olakšice...
- Naše aktivnosti traju više od godinu dana. Vlada je s koeficijentima odradila loš posao, i toga je svjesna, ali i premijer Andrej Plenković, koji je čak par puta spomenuo da, ako je s koeficijentima došlo do problema, da će biti korigirani. Međutim, sada dolazi do ignoriranja s njihove strane i omalovažavanja. Nama nije u cilju opstruirati obrazovni proces, zato smo prije nekoliko dana proveli i mirenje na našu inicijativu.
Vladi smo ponudili mogućnost da dijalogom riješimo poziciju prosvjetara, znanstvenika, sveučilišnih profesora i drugih zaposlenika. Dijalog je odbila Vlada i time nam poslala poruku - niste nam važni. Na mirenje nije došao ni jedan jednini ministar nego državni tajnici. To je poruka sama po sebi. Zgazili su dostojanstvo i društveni položaj svih zaposlenih u prosvjeti i visokom obrazovanju - objašnjava nam Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja
Kako su ponovili više puta, pokušali su sve, ali zadnji instrument koji sindikati imaju pravo je - štrajk.
- Vlada se smije našim zahtjevima. Kažu da to nisu problemi o kojima se pregovara. Problemi strukovne reforme ili modularne nastave prema mišljenju Vlade i Ministarstva - nisu problemi, 650 prigovora i prijedloga stručnjaka također nisu problemi. Bilo je i savjetovanja po pitanju stranih jezika, čija je satnica smanjena čak i u hotelijersko- turističkoj školi. Prigovorili smo i na uredbu o ocjenjivanju jer je nedopustiva.
Ukazivali smo Vladi na problem s koeficijentima. Nedopustivo je da nastavnik, učitelj, asistent na fakultetu ili stručni suradnik ima 2.01 koeficijent, a i do tog koeficijenta se došlo cjenkanjem. Ponudili smo Vladi da nam plaća raste kroz osnovicu, a o tome nisu htjeli niti pričati.
Najveći su problem mladi ljudi koji, recimo, završavaju fakultete strojarstva, brodogradnje.. itd, koji ne žele raditi u školi za 1360 eura. Jučer su izašle plaće nekih općinskih načelnika u medijima, plaće su im preko 3000 eura, i onda tvrde da učitelji trebaju bit zadovoljni s 1500 eura prosjeka? - objašnjava nam Zrinko Turalija iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Kao posebno pitanje nameće se pitanje pokrivanja troškova štrajka. Kako sindikati navode, bilo je i situacija kada su oni plaćali štrajk. No, odgovor na to pitanje dobit će na kraju. Svaki dosadašnji štrajk kada bi završio dogovorom, sadržavao bi i uredbu o plaćanju. Međutim ako dogovor bude podrazumijevao nadoknadu nastave, neće biti potrebe za plaćanjem, no ako ne bude postignut, onda će plaćanje štrajka postati sindikalno pitanje.
Glavni problem je, kako navode sindikati, i nepravda. Povijesno gledano, koeficijenti u prosvjeti, znanosti i visokom obrazovanju i socijalnoj skrbi bili su slični. Sada su njihovi koeficijenti za razliku od prosvjete osam posto veći i iz Sindikata smatraju da je to minimum i na koji oni mogu pristati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj