Nakon ruske invazije na Ukrajinu, države članice EU aktivirale su Direktivu Europske unije o privremenoj zaštiti koja u slučaju velikog priljeva izbjeglica s kriznog područja osigurava pravo na rad, stanovanje, zdravstvenu zaštitu te pravo na obrazovanje.
Kako se navodi u Direktivi, "države članice odobravaju osobama mlađim od 18 godina koje uživaju privremenu zaštitu pristup obrazovnom sustavu pod jednakim uvjetima kao i državljanima države članice domaćina".
Uključivanje djece i učenika izbjeglica iz Ukrajine u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske posebno je osjetljivo budući da se radi o djeci i mladima koji dolaze iz ratom pogođene zemlje.
Izazov prilagodbe na novu sredinu djece i mladih koji dolaze iz sredina s različitim obrazovnim sustavom, različitim rasporedom nastave, nastavnim planom i programom, običajima, metodama učenja i evaluacije, treba uzeti u obzir kada se ocjenjuju i uključuju u redovitu nastavnu sredinu.
Mladim Ukrajincima osiguran je direktan upis u srednju školu, odnosno upisuju se po posebnom programu.
- Odaberu gdje se žele upisati bez obzira na ocjene koje su ionako neusporedive s ocjenama drugih s obzirom da je drugačiji sustav. Nemoguće je uspoređivati ocjene hrvatske djece i onih iz europskih zemalja - poručila je Ankica Kovač, ravnateljica V. gimnazije "Vladimir Nazor" koju trenutno pohađa jedna učenica iz Ukrajine.
- Imamo jednu učenicu koja ide u 1. razred. Malo je povučenija, ali mislim da se dobro snalazi usprkos stanju... Kako se i može osjećati dijete koje dolazi iz zemlje koja je u ratnom stanju? Vodi se briga i imamo malo drugačiji pristup. Osim toga, dužni smo osigurati i dopunsku nastavu iz hrvatskoga jezika, učenje jedan na jedan, kako bi lakše savladali tu jezičnu prepreku.
Dobrila Gotovac Stipaničev, ravnateljica I. gimnazije, rekla je kako u njenoj školi trenutno nema ukrajinskih učenika.
- Imali smo jednu učenicu kojoj je mama u Hrvatskoj, a otac u Ukrajini. Ona je ove godine otišla u Školu likovnih umjetnosti jer se nije najbolje snašla u programu naše škole. Premještaj nam je olakšala susretljivost Ministarstva. Inače je postupak takav da djecu moramo primiti prema kvotama koje oni odrede - poručila je.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, osim besplatnoga učenja hrvatskoga jezika, pobrinulo se da djeci iz Ukrajine osigura financiranje udžbenika za srednje škole i drugih obrazovnih materijala za osnovne i srednje.
Odlukom o sufinanciranju programa za pružanje dodatne potpore učenicima osnovnih i srednjih škola raseljenima iz Ukrajine u ovoj školskoj godini sufinancira se izvanučionička nastava (u iznosu do maksimalno 65 eura dnevno po učeniku), roditeljski udio u cijeni produženog boravka za učenike osnovnih škola, roditeljski udio u ekonomskoj cijeni smještaja i prehrane u učeničkom domu za učenike srednjih škola, nastavni te didaktički materijal i oprema, nastavni materijali za učitelje i nastavnike koji rade u pripremnoj nastavi hrvatskoga jezika te ostali programi za provedbu aktivnosti za integraciju učenika.
Sredstva za sufinanciranje programa iznose od 99.542 eura, a planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Ni u splitskoj Obrtno tehničkoj školi nema djece iz Ukrajine, no zato imaju jednog učenika iz Rumunjske i jednog Australca. Milivoj Kalebić, ravnatelj škole, objasnio je da se odlično snalaze i da imaju samo pozitivna iskustva.
- Učenik iz Rumunjske jedini je iz Europe u našoj školi, a tu je stigao zato što je njegov otac došao tu raditi. Osigurali smo mu učenje hrvatskog jezika, dva puta po 70 sati.
Ipak, hrvatski nije lagan jezik, pa smo mu omogućili i provođenje nastave na engleskom jeziku kojeg znaju i drugi učenici, a i profesori. Imamo samo pozitivna iskustva, no trebam napomenuti da smo mi strukovna škola. Ili znaš nešto popraviti ili ne znaš - jednostavno je objasnio Kalebić.
Prošle godine su imali čak dva učenika iz Australije, no jedan je završio srednju školu.
- Oni su povratnici hrvatskih korijena stoga imaju direktan upis, no treba imati na umu da je riječ o potpuno drugačijim sustavima obrazovanja. Prilikom upisa uvijek napravimo testiranje, ispitamo učenikovo predznanje, koju je školu završio i što mu se može priznati. Gledamo ocjene, "gatamo" iz dokumenata - kaže u šali.
U pravilu, učenik može odabrati u koju god školu želi ići, no poručuje kako su želje jedno, a mogućnosti drugo.
- Nastojimo uzeti u obzir želje učenika i roditelja, no važno je biti realan. Nema smisla upisati učenika koji nema predznanje i s obzirom na to, teško će savladati gradivo.
U razgovoru s učenikom i roditeljem objasnimo kakav je program i ako ustanovito da to nije u interesu djeteta i da neće uspjeti dovršiti školovanje, predložimo alternativu - istaknuo je.