Grad se kupa u saharskom pijesku: pogledajte što je Pave snimio s najviše točke Splita! Stručnjak komentira ovaj fenomen

Naš prijatelj Pave Gruica iz Gornjeg Sitna na Mosoru poslao nam je zanimljive fotografije Splita i okolice u magli koju je prouzročila golema količina saharskog pijeska što je već danima zalegla nad Dalmaciju.

- Sunce je izašlo, ali se ne vidi, Split, Solin, Kaštela sve je u izmaglici. Možeš gledat u Sunce kroz ove čestice – izvijestio je Pave s pet stotina i devedeset metara nadmorske visine, što je najviša naseljena točka splitskog gradskog područja.

Sunce je izašlo nad Pavinim vrtlom, ali gotovo ga se i ne vidi

Pave Gruica/

U Državnom hidrometeorološkom zavodu u Splitu popričali smo s voditeljem, dr. sc. Marijanom Tadinom, koji nam je potvrdio ono što vidimo – već danima nad nama lebdi veliki oblak pustinjskog pijeska, kojeg je donijela ciklona.

- To je redovna pojava, koja će se zadržati do prve kiše ili bure, što znači do početka idućeg tjedna, a do nedjelje sigurno. Pored pijeska, u atmosferi ima i malo naoblake što pojačava efekt izmaglice – kazao je.

Pogled s Mosora na Split pod saharskim pijeskom

Pave Gruica/

Pogled s Mosora na Split pod saharskim pijeskom

Pave Gruica/

Fenomen je tim neobičniji što je prašina nalegla nad Srednju Dalmaciju upravo u vrijeme prvog toplinskog udara ovog ljeta, kad bi se temperatura u četvrtak i petak trebala dizati do 37, 38 stupnjeva. Što pijesak, što blaga naoblaka, grad je zasjenjen i opake sunčeve zrake ne dopiru izravno do ćiverica, pa se čini da je čak ponešto ugodnije nego što bi trebalo biti da je potpuno vedro.

Godišnje prema Atlantiku lebdi oko 180 milijuna tona saharskog pijeska, oko 100 milijuna tona nadvije se nad Sredozemno more, još 100 milijuna tona pada na europsko kopno, a dobaci se sve do Ujedinjenog kraljevstva i Poljske.

Osim saharskog pijeska, Hrvatsku ponekad zaspu i čestice pijeska iz 3,5 tisuća kilometara udaljene Karakumske pustinje u središnjoj Aziji koja je šest puta veća od Hrvatske.

Prema američkom Centru za prevenciju i kontrolu bolesti saharska prašina nije sasvim bezazlena; sitne čestice se udišu pa ulaze u pluća i krovotok, izazivajući smetnje kod astmatičara i osoba s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti (KOPB) kao i kod ljudi s kroničnim bolestima srca i krvnih žila.

Preporuke su zadržavanje u zatvorenom prostoru i bavljenje lakšim aktivnostima na otvorenom: hodajte umjesto da trčite kako ne biste duboko udisali i "presaugali" se pustinjskim pijeskom!