Splitsko-dalmatinska županija u kupe, Grad Split u špade, ali zato mještani Žrnovnice po pitanju namjene bivšeg kamenoloma Perun idu ravno na asa u rukavu. As su upravo oni – živi zid, uznemirena masa spremna svojim tijelima bivšu kavu braniti od ideje da se u njoj napravi odlagalište građevinskog otpada i dovoze iskopi s buduće trase autoceste.
S mislima na Liku, jasno daju do znanja kako u svom dvorištu ne žele novi Gospić, kao ni ekološku katastrofu na 80-ak metara od mora, na istočnim vratima Splita. Što se to na Perunu upravo događa? Čudna situacija: s jedne je strane Splitsko-dalmatinska županija koja je Perun u svom PP-u zacrtala kao odlagalište građevinskog otpada i iskopa. S druge je Grad Split koji je istom lokalitetu u svom PP-u odredio sanaciju i preobrazbu u druge svrhe.
U takvoj političkoj neusklađenosti pojavila su se šaputanja kako je kava upala u oko brojnim biznis-lobijima – političkim, građevinskim i mešetarskim, koji u njoj vide potencijal dobre zarade. Šumovi na lokalnim političkim telefonijama mještane ne zanimaju, oni traže konkretna djela za svoju zaštitu. I snažno podupiru Tanju Soldić, dopredsjednicu MO-a Žrnovnica iz bivšeg saziva, koja je već krenula s politikom konkretnih koraka. Na brojne relevantne adrese poslala je niz krucijalnih pitanja koja su za one što u kavi vide interes prilično škakljiva. Na Perunu bi moglo biti svega.
– Itekako, Žrnovnica, Srinjine, Korešnica i ostala područja branit će, ako treba, i tijelima Perun od svih koji u njemu žele stvoriti novi masovni Karepovac. To dopustiti nećemo. Već smo taj scenarij prošli 2014. godine. I tada je živi zid onemogućio ono što neki opet u 2026. godini vide u napuštenom prostoru. Svjedočimo neusklađenosti PP-ova i prebacivanju loptice između Grada i Županije.
Pritiskom na Grad Split dobili smo potvrdu na sjednici Vijeća, kojom je jasno rečeno da oni u prostoru bivše kave ne vide odlagalište. Rečeno je i da će na traženje našeg MO-a Grad zatražiti od Županije brisanje ovog lokaliteta iz svog PP-a. Bilo bi divno kada bi Grad to uistinu i napravio na četvrtoj županijskoj tematskoj raspravi o prostornom planu, najavljenoj u zadnjem kvartalu.
Ali ne, oni će brisanje zatražiti tek onda kada se završi sanacija Peruna. Zašto tada? Što bi to trebalo značiti? Molim lijepo, kada će sanacija uopće početi, koliko će trajati, tko će tada uopće biti na vlasti? Vlasti koja je i najavila brisanje vjerojatno onda više neće ni biti. Tko li će se tada sjećati što se navodilo u ljeto 2026. godine? O čemu pričamo... Bit će to u stilu "izija vuk magare" – rezolutno će Tanja.
Masa spremno čeka na akciju
To ju je i dovelo do dubokog traganja za istinom, uranjanja u silnu dokumentaciju u borbi za očuvanje Žrnovnice i njezine predivne prirode, koja je, između ostalog, postala dom brojnih mladih obitelji i stvorila temelj za cvjetanje turizma. Napad s boka naveo je ovdašnje ljude na udruživanje. Masa spremno čeka.
– Ne želimo da se na Perunu poskrivećki, isto kao u Lici, tijekom noći počne skrivati ekološki opasan otpad. Na vratima Splita, pokraj mora, na desetak metara od rijeke – napominju u Žrnovnici.
Grad Split, apostrofirano je to na sjednici GV-a, u prostoru napuštenog kamenoloma planira poslovnu zonu s mogućnošću javnih i društvenih, pa čak i sportskih sadržaja, uz zaštitu krajobraza. Naznačeno je i da je u tijeku tehnička sanacija neaktivnog eksploatacijskog polja.
S druge strane, ako se ovaj lokalitet ne izbaci iz PP-a Županije, u kavi bi se legalno mogle nasukati tone, tone i tone šute, zemlje, kamena, stiropora, plastike, cijevi, najlona, prašine, otpada s gradilišta buduće ceste te onih iz rastućih građevinskih zona i brojnih gradilišta s obale. I još tko zna čega pod krinkom noćnih akcija. Građanski plan zaštite Peruna, s druge strane, krenuo je u provedbu. Za sada se vodi primjedbama, upitima, reagiranjima, slanjem dopisa na brojne relevantne adrese...
– Splitsko-dalmatinskoj županiji namjeravamo uputiti primjedbu u postupku javne rasprave na IV. izmjene i dopune Prostornog plana, najavljene za zadnji kvartal. Njome ćemo uputiti zahtjev za uklanjanje članka 216. iz županijskog PP-a, prema kojem je Perun predviđen za gospodarenje i oporabu građevinskog otpada, kao i sve planske i tekstualne odredbe koje se odnose na navedeno.
Apsurdna je kontradiktornost prostornih planova Županije i Grada Splita, kao i rješenja županijskog Upravnog odjela za zaštitu prirode. Njime se Perun percipira kao vrijedan krajobraz u kojem bi se tijekom gradnje cesta, upravo zbog prirode, trebala provoditi glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. A s druge strane, planovima se istovremeno taj lokalitet predviđa za građevinski otpad. Pazite ovo, u planu im je zaštita rijeke Žrnovnice, a opet kontradiktorno namjeravaju pozicionirati odlagalište u neposrednoj blizini – veli Tanja Soldić.
Onečišćenje Žrnovnice
Apeliralo se i na Ministarstvo zaštite okoliša, koje je po prijavi MO-a Žrnovnica Županiji proslijedilo predmet na nadležno postupanje te zatražilo uključenje u daljnju komunikaciju. Mali mjesni odbor nadomak Splita posjeduje i dokumentaciju Hrvatskih šuma. Ona potvrđuje da se bez njihove dozvole ondje ništa ne smije raditi, upravo zato što Hrvatske šume ovaj lokalitet smatraju vrijednim krajobrazom. Imaju i fotodokumentaciju proslijeđenu Hrvatskim vodama.
Ona pokazuje problem oborinskih voda, odnosno vodopade koji se u određenim vremenskim prilikama slijevaju s područja Peruna u rijeku Žrnovnicu. Uz egidu "Nećemo dodatno odlagalište na plućima Peruna!", Žrnovnica i okolna mjesta ozbiljno se pripremaju za rasplet događaja.
– I ti oborinski slapovi konkretan su dokaz koji upućuje na sasvim izvjesnu mogućnost zagađenja rijeke te potencijalnu ekološku katastrofu. Kako je uopće moguće da se nakon toga i dalje raspravlja o Perunu kao o lokalitetu za odlaganje otpada? Sve je prijavljeno institucijama, četvrta će rasprava brzo doći.
Imamo brojna pitanja, a između ostalog i ono tko je dozvolio takvu ideju te kome je uopće palo na pamet promisliti tako nešto. Ne shvaćamo. Drago nam je da nam se ljudi javljaju sa svih strana. Štoviše, među njima su i brojni vještaci koji se žele uključiti u rješavanje problema Žrnovnice, Srinjina, Podstrane, Splita... – kaže Tanja Soldić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....