Papi Lavu XIV. odstranjen je donji režanj desnog plućnog krila jer je izraslina koja je ondje otkrivena bila kancerogena, objavio je Vatikan. Sedamdesetjednogodišnji papa operiran je u rimskoj bolnici Gemelli nakon što mu je tijekom redovitog sistematskog pregleda uočena izraslina na plućima.
"Čvor koji je papi uklonjen tijekom 90-minutne kirurške operacije u utorak u bolnici Gemelli u Rimu bio je kancerogen, što je zahtijevalo odstranjivanje donjeg režnja desnog plućnog krila", priopćio je Vatikan.
Operacija je potvrdila dijagnozu adenokarcinoma pluća, kao što se i sumnjalo na temelju prijeoperativnih pregleda. Adenokarcinom pluća najčešći je rak kod nepušača. Operacija je trajala oko 90 minuta i prošla je uspješno, bez komplikacija, priopćio je Vatikan.
Papa se probudio i odmara se u bolničkoj sobi. Vatikan je ranije objavio da bi oporavak trebao trajati tjedan dana i da su svi njegovi javni događaji otkazani do 20. listopada.
Riječ je o prvom papinom ozbiljnijem zdravstvenom problemu u 17 mjeseci njegova pontifikata.
O karcinomu pluća, upravo ovome koji je operiran papi Lavu XIV., razgovarali smo s dr. Vidom Popovićem, poznatim hrvatskim pulmologom s Klinike za plućne bolesti KBC-a Split.
– Kada govorimo o karcinomu pluća, patohistološki se dijeli na dvije velike podskupine, i to nemikrocelularni karcinom pluća (85 posto) i mikrocelularni karcinom (15 posto). Najčešći patohistološki podtip karcinoma pluća je adenokarcinom pluća, koji čini 50 do 60 posto svih karcinoma pluća te pripada skupini nemikrocelularnog karcinoma pluća – kazuje dr. Popović.
Genska alteracija
Za razliku od mikrocelularnog i planocelularnog karcinoma pluća, koji su dominantno povezani s pušenjem, adenokarcinom pronalazimo i kod nepušača i bivših blagih pušača.
– Upravo kod brojnih operiranih ljudi kod kojih dulje vrijeme pratimo sumnjivi nodus (čvor) na plućima, po obavljenoj dijagnostici ili kirurškom zahvatu otkrijemo adenokarcinom pluća. Taj tip karcinoma u populaciji nepušača i bivših blagih pušača, posebno žena, često ima u podlozi razvoja neku gensku alteraciju te jedan dio bolesnika s adenokarcinomom pluća (njih oko 15 do 20 posto) budu kandidati za ciljanu terapiju, odnosno takozvane pametne lijekove. U većini slučajeva, nažalost, adenokarcinom pluća otkrijemo u stadiju uznapredovale metastatske bolesti – ističe dr. Popović.
Poseban je rizik od širenja adenokarcinoma ako su u njegovu nastanku utvrđene određene genske alteracije.
– Kada imamo operirani čvor na plućima koji je patohistološki adenokarcinom, ono što će odrediti daljnje postupanje s operiranim bolesnikom jest veličina tumora, jesu li rezni rubovi oko operiranog tumora čisti te jesu li odstranjeni limfni čvorovi nezahvaćeni tumorskim stanicama.
Uz to je bitan i genski status samog tumora. Na temelju konačnog patohistološkog nalaza operiranog tumora određujemo je li bolesniku potreban neki oblik liječenja nakon operacije u smislu profilakse (tzv. adjuvantna terapija) ili, u slučaju sitnog tumora, čistih reznih rubova i negativnih limfnih čvorova, možemo samo nastaviti s redovitim kliničkim i radiološkim praćenjem – zaključuje dr. Vide Popović.
Tek će za nekoliko dana biti poznato hoće li papa Lav XIV. trebati primati neki oblik terapije (pametni lijek) ili će samo nastaviti s redovitim kliničkim i radiološkim praćenjem, nakon što stignu dodatni nalazi.
U Hrvatskoj pacijenti na takav nalaz nakon operativnog zahvata u pravilu čekaju od 7 do 10 dana. Vjerojatno je da će to u slučaju pape, u rimskoj bolnici Gemelli, ići brže.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....