Zlo i naopako: u splitskom su akvatoriju izgubljena četiri života. Katamaran je pomeo jedrilicu, poginuli su turisti, stranci, oni koji od proljeća do rane jeseni jednostavno hrle baš u ovaj dio Jadrana, u srednjodalmatinski akvatorij, za jedrenje i jedriličare najinteresantnije uvale, u mala, slikovita mjesta, uz obalu.
To je razlog zbog kojeg se more pred najvećim gradom na istočnoj strani Jadrana, naročito na vrhuncu sezone, pretvara u "modru autocestu" na kojoj je vječiti krkljanac ili još bolje rečeno – kaos.
A na taj kaos, na to divljanje po moru, iskusni sudski vještak za štete na moru Damir Višić, uporno upozorava godinama. Napominje da će se, ako se ne uvede reda, iz ljeta u ljeto brojiti ljudske žrtve i zbrajati materijalna šteta.
Zašto ne možemo obuzdati nautičare i pomorce koji ne poštuju pravila plovidbe, nedostaje li kadrova pomorskoj policiji ili su kazne za prekršitelje preblage? Nitko ih se ne plaši, plati što ga spada i nastavi ludovati.
Kobni faktori
– Nije stvar u kaznama, kazne i njihovo postroženje zaista nisu rješenje. O.K., pomorska policija bi mogla snažnije djelovati, ali tek kad država riješi njihove probleme, poveća plaće policajcima koje su sada ispod razine ljudskog dostojanstva, pa ne čudi da se nitko ne trsi raditi u pomorskoj policiji i lučkim kapetanijima – kaže Višić, pa napominje da je najbitnija edukacija.
– Sustav mora poticati stalnu edukaciju, cjeloživotno učenje i podizanje razine odgovornosti onih koji su na moru. Kad me kao procjenitelja šteta pitaju u koliko bih sati mogao podučiti mlade kolege toj materiji, odgovorim im da se to ne da izračunati, jer se, ponavljam, radi o cjeloživotnom učenju, o iskustvu koje se na moru stječe iz dana u dan – kaže Višić, i objašnjava da je kod pomorskih nesreća na Jadranu najčešće u pitanju kombinacija dvaju kobnih faktora: (pre)opuštenosti onih koji upravljaju plovilom ljeti zaneseni tim možda i posljednjim pravim, istinskim iskustvom nesputane slobode, te osobne neodgovornosti, nedovoljne samosvijesti o onom što ih sve može zadesiti na moru.
– A to je onda i nažalost put do nesreće. Kad bi nekim slučajem svi koji ovdje isplove, već prvog dana doživjeli jednu našu ljetnu neveru, pa uvidjeli što to znači i koje mogu biti njene posljedice, odmah bi iz te situacije izvukli dragocjene pouke koje im, u takvim i sličnim situacijama, mogu spasiti život – veli Višić.
Hrvatska čarter flota najveća je na svijetu. Koristi je oko pola milijuna gostiju i pokriva četrdeset posto svjetskog tržišta. Splitske su marine u tom smislu centar nautičkog svijeta. Očito odavde svi žele ploviti, uživati u akvatoriju koji je obiluje otocima bogatim baštinom, naslagama povijesti, prirodom, florom i faunom, skrovitim valama s morem čistim za kupanje, a sigurnim od vjetrova. No, očito im prijete neke druge opasnosti: neiskusni, neoprezni, nedovoljno odgovorni ili nepromišljeni voditelji brodica.
Je li moguće izvršiti nekakvu disperziju svih tih nautičara koji pohrle ovdje od svibnja do listopada, "rastegnuti" ih po drugim lokacijama i u drugo godišnje doba?
Kad je u pitanju turizam općenito, svojski se radi na tome da se ublaži njegova sezonalnost. Može li se isti recept primijeniti i na nautiku?
– Ne može. To vam je isto kao i sa skijanjem. Ako, recimo, želite u Francusku na skijanje, onda ćete to učiniti zimi na one datume kad je najviše snijega. Tako će postupiti i drugi, i naravno da će u tom razdoblju skijališta biti najposjećenija. No kad već povlačim tu paralelu, neiskusni skijaš, onaj koji je tek naučio skijati, neće odmah ići na crne staze jer riskira povrede ili život. Isto je i s nautičarima. Oni će ovdje uvijek dolaziti baš u ovom razdoblju godine u velikom broju jer je sada vrijeme najbolje. I nije to tako samo u Splitu. Situacija je po tom pitanju vrlo slična i na zadarskom području, a i ti se nautičari kasnije spuste ovdje, tako da se njihov broj na nijedan način ne može smanjiti, ali se zato edukacijom može podići svijest o opasnostima koje vrebaju na moru i načinu kako ih izbjeći. Pravila plovidbe su nedvosmislena, zna se dobro tko treba poštovati prednost prolaska, ali isto tako je rečeno da ako se to i ne dogodi u praksi, da je onda na onome tko to uvidi, skloniti se kako ne bi došlo do nesreće s tragičnim posljedicama kao što je bila ova –upozorava još jednom Višić.
Je li moguće da je razlog nesreće plovidba jedrilice na autopilotu? Naime, iako se radi o brodu na jedra, voditelj brodice je u trenutku nesreće koristio motor.
– Autopilot ne znači da brod ide sam, već samo da onaj koji njime upravlja ne koristi ruke, ali u svakom trenutku isključivo on je taj koji nadzire situaciju i spreman je reagirati. Ništa to drugačije ne funkcionira nego u cestovnom prometu. Ne vozi auto samo od sebe kad je u pitanju pravac dug stotinama kilometara, kao što je, primjerice, kad vozite kroz unutrašnjost SAD-a, nego vi nadzirete taj sustav cijelo vrijeme. Ne može pogriješiti autopilot, nego vozač ili voditelj brodice koji ga nije koristio s dužnom pažnjom – jasan je Višić.
Ignoriranje upozorenja
Profesionalno znanje i iskustvo onoga tko upravlja plovilom, njegova psihička stabilnost, brzina reakcija, fokus na plovidbu i moguće ugroze uz poštivanje svih pravila plovidbe, spašavaju njegov život i živote članova posade.
– Poznata je da u pomorskim nesrećama, rijetko postoji samo jedan krivac.
Najčešće se iza svega krije ljudska neodgovornost koja se manifestira na najgori način, i to unatoč svim mogućim prethodnim upozorenjima. Ako je onaj koji iznajmljuje brodicu tri puta prije nego što ju je iznajmio, upozorio voditelja na njenu visinu i nemogućnost prolaska ispod mosta koji povezuje Pašman i Ugljan, da bi ga ovaj samo pola sata poslije obavijestio da je zakačio most i slomio jedro, što je to drugo nego krajnja neodgovornost i bezobrazluk, a tome nema mjesta nigdje, kamoli na moru, jer tome ovise životi.
Primjera radi, na tom mostu postoji naljepnica iz koje je vidljiva njegova visina i kazna za prekršitelje koji je ne poštuju od 500 eura, ali to nekim ljudima ne znači ništa, pa se pravdaju, kako to da sam ispod mosta prošao lani, a ove godine ne mogu? Naravno da ne možeš kad si ovo ljeto uzeo veći brod s višim jedrom, i eto ti belaja. Ne može se na izaći na more, a mozak pustiti na pašu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....