StoryEditorOCM
SplitSAHARA

Ovakvu šporkicu Dalmatinci odavno nisu vidjeli. ‘Pogledajte mi automobil, kao da je okupan blatom...‘

Piše T. J.
19. listopada 2024. - 16:34

Proteklih dana javljaju nam se čitatelji i kažu da nikad šporkija kiša nije padala na području Splita. To potkrepljuju i fotografijama. 

- Oprao sam automobil, a nakon ove kiše kao da sam bio na najgorem mogućem makadamu i blatu. Znam za saharsku kišu i prašinu, ali nikad je nisam vidio u ovim količinama. Pogledajte...

image

S D

image

S D

image

S D

image

S D

image

S D

- Zahvaljajući razvoju satelitskog snimanja Zemlje i teledetekcije možemo danas promatrati snimke pješčanih oluja. Na tim snimkama, nevjerojatne količine pijeska u zraku ostavljaju smeđe-žute tragove. Tako pratimo njihov let. Zbog opće cirkulacije atmosferskih masa zraka, saharski pijesak putuje na sjever i na zapad. Ogromne količine pijeska padaju u Atlantik, ali velike količine dolaze ipak na kopno. Prvo kopno zapadnije od Sahare su Kanarski otoci: Lanzarote i Fuertaventura. S istočne strane ovih otoka, strane gdje su otoci bliže Sahari, akumulacija pijeska je toliko velika da se stvaraju dine više od 20 metara - objašnjava ABC Geografija

Pri najpovoljnijim uvjetima ovog procesa, zračne struje nose saharski pijesak toliko visoko da dosegnu tropopauzu (granični sloj između troposfere i stratosfere na prosječnoj visini od oko 12 km iznad Zemlje). Iz Sahare svake godine oko 100 milijuna tona pada u Sredozemno more, a slijedećih 100 milijuna tona pada na kopnene površine Europe.

image

S D

image

S D

image

S D

U Hrvatskoj je pojava saharskog pijeska nošenog vjetrom dosta učestala pojava. Nekoliko godina u nazad, a osobito u proljeće, kiše obogaćene ovim pijeskom pojavljuju se dva do tri puta mjesečno. Osim što dolazi s kišom, može doći bez nje – nošen vjetrom. Do ove pojave u našim krajevima dolazi kada se zahvaljujući polju niskog tlaka zraka nad obalama sjeverne Afrike razvije duž vertikalnog stupa atmosfere snažan jugozapadni vjetar koji usisa veliku količinu pustinjskog pijeska porijeklom iz Afrike, te ga nad Sredozemnim morem usmjeri prema našim područjima.

Osim saharskog pijeska, Hrvatska je na udaru i pijeska koji je nošen zrakom iz područja 3.500 km udaljene Karakumske pustinje u središnjoj Aziji, a koja je šest puta veća od Hrvatske i zauzima čak 70% površine Turkmenistana, navodi ABC Geografija

image

S D

image

S D

image

S D

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 23:10