U novim prostorima "Digitalne Dalmacije" na Splitu 3 u utorak je u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskih šuma održan okrugli stol na temu “Načini i mogućnosti gospodarenja primorskim zemljišnim resursima u cilju prevencije biljnog pokrova od učestalih ljetnih požara”, na kojem su sudjelovali stručnjaci iz brojnih institucija koje su na neki način povezane s ovom tematikom.
- Činjenica je da su meteorološki uvjeti sve ekstremniji i ekstremniji i o tome treba voditi računa, to su sigurno ugroze budućnosti. Što se samih požara tiče, moram našim vatrogascima zahvaliti, unatoč svim velikim požarima, mi ipak zahvaljujući njima imamo rezultat nula što se tiče ljudskih života i šteta je minimalna što se tiče obiteljskih kuća i usjeva. No, nisu oni jedini spasitelji, treba preventivno djelovati i zbog toga smo i organizirali ovaj okrugli stol - kazao je župan Blaženko Boban prije okruglog stola.
Čak osam stručnjaka dalo je svoj doprinos ovoj raspravi, svako sa svoga gledišta, a ponudili su i potencijalna rješenja. Oni su redom: predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma Krešimir Žagar, profesor s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na Sveučilištu u Zadru prof. dr. Jozo Rogošić, prof. dr. Ante Kasap s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Frane Strikić sa Studija Mediteranske poljoprivrede na Sveučilištu u Splitu, dr. sc. Lukrecija Butorac s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču dr. sc. Dean Ban.
Područje o kojem se govorilo na ovom okruglom stolu obuhvaćalo je obalno područje Hrvatske, odnosno sedam priobalnih županija u kojima se požari najčešće i javljaju, a čini 34 posto ukupnog teritorija naše države.
Provukla su se tijekom rasprave brojna pitanja, dijelila su se mišljenja, a ponekad i sukobljavala, što je ključno za kvalitetnu raspravu. Najveću polemiku tako je izazvalo pitanje alepskog bora, je li on autohton ili nije i gdje ga se treba saditi, a gdje bi ga se trebalo izbjegavati.
To pitanje prvi je postavio župan Blaženko Boban, rekao je da je često na požarištima i da se mnogi Dalmatinci, pa tako i on, pitaju zašto se sadi alepski bor. Rekao je da on nije naša autohtona vrsta pa ga je zanimalo zašto se njega ne zamijeni nekom drugom, domaćom vrstom.
Odgovorio mu je Nediljko Dujić, direktor Uprave Hrvatskih šuma.
- Nisam šumar po struci, ali smo zadnje dvije godine razvili unutar Uprave temu o istom pitanju. Alepski bor je pionirska vrsta i to pionirstvo traje od Austro-Ugarske i više. Govorili smo o tome da na nekim opožarenim područjima ipak idemo s nekim autohtonim vrstama koje su manje gorive, a lakše za održavanje. Prepoznali smo problem i mislim da će se idućih godina ukazati prva područja u Dalmaciji na kojima će se alepski bor zamijeniti nekim drugim vrstama - kazao je Dujić.
Jozo Rogošić zatim je kazao da prihvaća da je alepski bor pionirska vrsta koja se lako ukorijeni i to je njezina prednost - opožareno područje brzo se obnovi. No, dodaje i da on nije pogodan za duboka tla, primjereniji je plitkim, krševitim tlima.
Uključila se zatim i Lukrecija Butorac, koja kaže da postoje dokazi da alepski bor na našim područjima, konkretno Mljetu, postoji više od 3000 godina. Ona smatra da je za požare ipak puno važniji jedan drugi problem.
- Alepski bor nije kriv za sve, da njega nema, i dalje bi bilo požara jer su oni na području Mediterana prirodna pojava, moramo se naučiti s njima živjeti i kontrolirati ih. Posljednjih 10 godina 60 posto požara zabilježeno je na površinama na kojima nije usklađeno vlasništvo. Znači, to su površine na kojima nitko živ ne zna čije je što. Još 30 posto požara nastaje na površinama koje su poljoprivredne, zapuštene. Na 10 posto državnih šumskih površina zabilježeni su požari. Samo hoću dati sliku o tome koliko je alepski bor štetan, on je štetan na površinama koje su zapuštene, a za to smo odgovorni svi mi. Nije nama alepski bor kriv - kazala je.
S njom se složio i glavni vatrogasni zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije Ivan Kovačević, koji također smatra da je najveći problem kod požara pitanje neriješenog vlasništva i neodržavanih površina.
Slavko Tucaković više je puta u tom kontekstu istaknuo važnost Zakona o zaštiti od požara.
Pitanje je što učiniti u pogledu zapuštenih površina i vlasništva. Mi smo čak pokušali kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu napraviti da se zemljište oduzme ako nema vlasnika. Ima još jedna stvar koja se događa i rijetko se spominje, a to su proširenja poticajnih mjera i proširenja površina zbog poticaja. Tu se može doskočiti, ako ti gori, nema poticaja sljedeće godine. Mi na terenu svašta vidimo, ali mi smo samo vatrogasci - kazao je Tucaković.
Tijekom rasprave spomenuta su i neka rješenja, kao što su kontrolirani požari, ali i korištenje stoke za održavanje, odnosno “čišćenje” raslinja, čime bi se također pridonijelo zaštiti ovih područja od požara.
Imam jedan dobar primjer iz prakse na Dugom otoku. Tamo postoji obitelj koja ima 350 koza, koje su puštene na pašu i pobrstile su raslinje do visine dva metra. To bi trebao biti jedan od modela za smanjenje opasnosti od požara - rekao je Rogošić.
Kako je župan najavio na početku okruglog stola, ovo je tek prvi od okruglih stolova o ovoj temi pa će se o ovom važnom problemu još govoriti, a nadamo se i potaknuti slične inicijative u drugim županijama koje se s njim susreću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....