Nekontrolirani požari jedan od najvećih problema budućnosti

Klima se mijenja, sve više je sušnih razdoblja, toplinskih valova koji itekako utječu na prirodu, pa smo, nažalost, svjedoci požara koji doslovno poharaju ogromna područja, bilo s nasadima, maslinama, vinogradima, bilo borovih šuma ili niskog raslinja i makije.

Štete su goleme, a najave novih klimatskih promjena kojima smo mi – ljudi – uzrok baš i nisu optimistične, pa treba hitro reagirati, nešto mijenjati.

Upravo u tom smjeru organizira se i okrugli stol na temu "Načini i mogućnosti gospodarenja primorskim zemljišnim resursima u cilju prevencije biljnog pokrova od učestalih ljetnih požara". Datum je utorak, 8. listopada, s početkom u 11 sati, u dvorani Digitalna Dalmacija – Tehnološki HUB Splitsko-dalmatinske županije, Ulica Ruđera Boškovića 25 u Splitu, a u organizaciji Splitsko-dalmatinske županije.

BROJNI STRUČNJACI

Pod palicom uvodničara i moderatora prof. dr. sc. Joze Rogošića, panelisti će pokušati dati odgovore i eventualno ponuditi rješenje za ovu problematiku. A oni su: Nediljko Dujić, predsjednik Uprave Društva Hrvatske šume d.o.o., Krešimir Žagar, direktor sektora za šumarstvo Društva Hrvatske šume d.o.o., prof. dr. Jozo Rogošić, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, prof. dr. Ante Kasap, Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za spec. stočarstvo, prof. dr. Frane Strikić, Studij mediteranske poljoprivrede, Sveučilište u Splitu, dr. sc. Lukrecija Butorac, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Republike Hrvatske, i dr. sc. Dean Ban, ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.

U fokusu rasprave bit će mnoge teme i pitanja, od toga kakva je praksa u SAD-u, Australiji i drugim razvijenim mediteranskim državama što se tiče prevencije u zaštiti biljnog pokrova od požara, do prijedloga uvođenja monitoringa procjene stanja opasnosti od izbijanja požara na pojedinim šumskim i pašnjačko-šumskim sastojinama, te iznošenja stavova o tome da Hrvatske šume d.o.o. ostvare ugovore sa stočarima koji bi držali/napasivali stoku određeno vrijeme u zaraslim šumskim i pašnjačko-šumskim sastojinama. Naime, svi znamo kako stoka koristi prizemno raslinje za ispašu, za brst, te bi na taj način smanjila/eliminirala opasnost i rizik od požara. Prijedlog je da se za takvu uslugu OPG-u treba osigurati transport stoke, uz određenu novčanu naknadu, što je već uhodana praksa gospodarenja u Francuskoj.

NEUREĐENE POVRŠINE MAMAC ZA VATRENU STIHIJU

Panelisti će razmjenjivati iskustva o tome koliko neodržavane i neuređene poljoprivredne površine, rubovi parcela i putova doprinose opasnosti od požara, a eklatantan primjer imali smo i tijekom dva velika šumska požara u Žrnovnici 2017. godine i ovog ljeta, kada je ista parcela, istog vlasnika, ostala "netaknuta" od vatrene stihije iz prozaičnog razloga – vlasnik je svoju parcelu uređivao, brinuo se o njoj!

Jedna od tema za raspravu je i kontrolirano paljenje neuređenih i zaraslih pašnjačkih i poljoprivrednih površina tijekom zimskog razdoblja: da ili ne? Postavit će se pitanje i o držanju koza, što je nekada bilo zabranjeno, pa će se razmatrati čine li koze uistinu štetu šumskom pokrovu. Upitat će se paneliste i o stavu o uvođenju termina "poljsko-šumsko gospodarenje“ (engl. Agroforestry) i "silvopastoral" – ispaše u šumskim i pašnjačko-šumskim sastojinama, kao i mišljenje o osnivanju Centra u okviru JP-a Hrvatske šume, koji bi poticao multidisciplinarnu suradnju šumara, stočara, agronoma i ekologa, odnosno prirodoslovnih stručnjaka.

Svjedoci smo, a što je potvrđeno nizom primjera, da je naš planet zahvaćen "globalnim klimatskim promjenama". Ovogodišnje ljeto, popraćeno dugom sušom i žegom, rezultiralo je brojnim požarima i opožarenim površinama pa se, naravno, postavlja pitanje jesmo li mi kao država spremno dočekali ovogodišnju, kao i prošlogodišnje sezone ljetnih požara i jesmo li se preventivno pripremili kako bismo barem dijelom obuzdali divlje i sve učestalije požare.

Odgovor je, svakako: ne u dovoljnoj mjeri.

ISKUSTVO DRUGIH ZEMALJA

Stoga će i ovo druženje stručnjaka u prvom redu skrenuti pozornost na poduzete mjere i praksu koje se provode u drugim razvijenim mediteranskim zemljama, od kojih bismo i mi trebali nešto naučiti i napokon početi i primjenjivati.

Što se, pak, teritorijalnog područja tema okruglog stola tiče, one obuhvaćaju jadransko područje Republike Hrvatske, koje zahvaća sedam županija: Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska. To je prostor koji čini 34 posto teritorija Republike Hrvatske.

S obzirom na prirodne značajke, načine gospodarenja i iskorištavanja šumskih i poljoprivrednih potencijala, Republiku Hrvatsku možemo podijeliti u dvije osnovne ekološke i biljno-geografske cjeline. Prva je kontinentalno i brdsko-planinsko područje Hrvatske, koje karakteriziraju nizinske šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), brdske šume hrasta kitnjaka (Quercus petrae L.), te smrekove (Picea abies), jelove (Abies alba) i bukove šume (Fagus sylvatica), rasprostranjene na većim ili manjim brdovitim i planinskim područjima Hrvatske. Te drvenaste vrste ujedno imaju i najveću gospodarsku vrijednost šumskog područja. S biljno-geografskog gledišta, u kontinentalnom području Hrvatske jasno se raspoznaju šume, pašnjaci, oranice i livade.
NEPROHODNA VEGETACIJA

Za razliku od kontinentalnog dijela, jadransko područje Hrvatske obuhvaća svega 16 posto obradivog zemljišta, dok preostalo zemljište (84 posto) prekriva eumediteranska prirodna vegetacija, koju karakteriziraju vazdazelene mediteranske šume i makija hrasta crnike (Quercus ilex), te listopadne submediteranske šume hrasta medunca (Quercus pubescens) s bijelim grabom (Carpinus orientalis) u nižim područjima, kao i hrasta medunca (Quercus pubescens) s crnim grabom (Ostrya carpinifolia) na višim položajima.

Osim toga, cijelo područje jadranskog primorja karakterizira niz prijelaznih degradacijskih šumskih i pašnjačko-šumskih stadija vegetacije, koji predstavljaju paraklimaks vegetacije, kao što su: šumarci, šikare, šibljaci i dračici submediteranske listopadne vegetacijske zone, te vegetacija makije i gariga ili bušika eumediteranske vazdazelene vegetacijske zone, koje sadržavaju mnoštvo biljnih vrsta s visokim koncentracijama eteričnih ulja i smola koje su lako zapaljive te predstavljaju stalnu opasnost od požara.

Ujedno u primorskim "otvorenim šumama" submediteranske i eumediteranske vegetacijske zone javlja se prizemni sloj grmolikog raslinja, suhe neiskorištene trave i zeljastog bilja. Takva struktura vegetacije povećava opasnost i rizik od požara koji se u takvoj gustoj i neprohodnoj vegetaciji nezaustavljivo širi, te iz godine u godinu nastaju sve veći problemi i štete.

Te se svi slažu kako su nekontrolirani požari jedan od najvećih problema upravljanja zemljišnim i biljnim resursima u jadranskom području Hrvatske.