Prvi hrvatski elektro-dizelski vlak u utorak ujutro pušten je u promet. Sa splitskog željezničkog kolodvora krenuo je na svoju prvu vožnju u Zagreb, označivši tako početak novog ciklusa obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza.
Vlak koji je proizveo Končar može voziti i na elektrificiranim i na neelektrificiranim prugama, razvija brzinu do 160 kilometara na sat i ima 150 sjedećih mjesta (18 u prvom i 132 u drugom razredu), ali će putnicima i dalje trebati oko sedam i pol sati sati da bi stigli do Zagreba zbog stanja i karakteristika željezničke infrastrukture. Za velik dio putnika karta je besplatna. Među njima su umirovljenici, učenici i studenti, osobe s invaliditetom te određene socijalno ugrožene skupine. Ostali putnici, kartu će plaćati 15 eura. Riječ je o niskopodnom vlaku s četvero vrata sa svake strane, rampama za osobe s invaliditetom, prostorom za bicikle i dva toaleta od kojih je jedan prilagođen osobama u invalidskim kolicima.
Putnicima je na raspolaganju besplatan Wi- Fi, utičnice za sjedala, suvremeni informacijski sustav te vizualne i zvučne najave kolodvora i stajališta. U putničkom prostoru nalaze se monitori, a cijeli prostor je pod video nadzorom. Tijekom putovanja moguće je koristiti i samoposlužne aparate za kupnju kave i toplih napitaka, vode, sokova, slatkiša i grickalica.
Od 13. prosinca 2026., s početkom novog voznog reda, Zagreb i Splita svakodnevno će povezivati četiri vlaka. Istodobno država najavljuje nastavak velikih ulaganja u željezničku infrastrukturu, uključujući i dalmatinski koridor, za koji se u idućim godinama planiraju investicije vrijedne više milijardi eura.
Sedam i pol sati vožnje
Državni tajnik za željeznicu u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek rekao je da novi vlak predstavlja velik tehnološki iskorak, ali da sam po sebi neće riješiti najveći problem – dugo putovanje između Dalmacije i Zagreba.
„Na temelju ugovora koji smo prije dvije godine ovdje potpisali, vrijednog 57 milijuna eura, nabavljeno je šest ovakvih vlakova. Ovo je prvi od tih šest, a u nabavi je još pet novih vlakova.“
Tušek je nabavu novih kompozicija predstavio kao dio šire obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza.
„Govorimo o jednoj velikoj rekonstrukciji flote HŽ Putničkog prijevoza diljem Republike Hrvatske, a dominantno o vlakovima koji će biti bitni za područje Dalmacije i povezivanje Dalmacije i Zagreba. To su visokokomforni vlakovi koji donose potpuno drugačiji standard, kvalitetu i uživanje putnika u samom putovanju.“
No, kada je riječ o brzini, novi vlak zasad ne donosi revoluciju.
„Sam vlak naravno neće skratiti vrijeme putovanja, ali ovakav visokokomforni tehnološki vlak hoće obogatiti samo putovanje. Mi očekujemo da će putovanje s novim voznim redom između Zagreba i Splita biti sedam i pol sati. To naravno nije nešto što nas može zadovoljiti, niti što može zadovoljiti ljude koji žive ovdje u Dalmaciji i u Splitu.“
U odnosu na dosadašnjih osam sati, putovanje će se skratiti za približno pola sata.
„Upravo smo zbog toga kao Vlada Republike Hrvatske i kao sektor željeznice potpuno predani obnovi cijele trase pruge, takozvane dalmatinske pruge između Zagreba i Splita. Ugovorena je izrada studijske dokumentacije koja bi trebala biti gotova sljedeće godine, vrijedna oko pet milijuna eura. Ona će ponuditi niz tehničkih rješenja kako aktualnu trasu poboljšati i ubrzati na onim dijelovima gdje se to može, ali i kako uspostaviti drugu trasu, te potom krenuti u projektiranje i razvoj cijelog koridora.Moramo biti svjesni da se radi o investiciji koja će biti u velikim iznosima, sigurno nekoliko milijardi eura, ako ne i puno više od toga. Ali tome smo predani i to je perspektiva koja je u narednom ciklusu od pet i deset godina ispred nas.“
Tušek kaže da se trenutačno provodi najveći investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu u modernoj Hrvatskoj.
„Rade se projekti na svim velikim državnim koridorima, a očekujemo da bi taj ciklus u narednih pet do sedam godina trebao biti povećan za još novih pet do šest milijardi eura. Kako se sredstva troše i projekti realiziraju diljem Republike Hrvatske, tako tražimo i nova sredstva, nove strukturne fondove i novu višegodišnju financijsku omotnicu. Prioritet je u potpunosti infrastruktura i željeznica.“
Končar: „Nama tehnološki nije problem napraviti vlak“
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak naglasio je da su za proizvodnju jednog ovakvog vlaka Končaru trebale dvije godine.:
„Dug je 75 metara, ima pogonsku snagu od 1200 kilovata i u elektro i u dizelskom pogonu te 150 sjedećih mjesta. Podiže značajnu razinu udobnosti putnika.“
Vlak će biti predstavljen i na najvećem europskom sajmu transportne industrije u Berlinu, što Kolak vidi kao potvrdu sposobnosti domaće industrije.
„Izuzetno nam je drago i ponosni smo na to što su stručnjaci Končara napravili vlak u potpunosti u našim pogonima. Zadržavamo tu razinu industrijskog znanja, iskustva i tehnološke suverenosti svih naših proizvoda i na taj način jačamo poziciju Končara, poziciju hrvatske industrije i cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.“
Na pitanje koliko bi, teoretski, trajalo putovanje kada bi vlak mogao voziti maksimalnom brzinom, Kolak odgovara:
„Ako je to nekakvih 300 i nešto kilometara, mogli bismo doći za dva sata u teoriji. Naravno, pitanje je koliko ima stajanja. Trebala bi biti infrastruktura s dva kolosijeka, infrastruktura u kojoj su riješeni svi željezničko-cestovni prijelazi, koja bi omogućila da nema stajanja osim na onim dijelovima trase na kojima se mora stati zbog putnika. U tom slučaju možda je dva i pol sata teoretski sasvim dovoljno da se prijeđe ta dionica pruge.“
Ali trenutačna infrastruktura takvu brzinu ne može omogućiti.
HŽ želi udvostručiti broj putnika
Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić najavio je da će od 13. prosinca Zagreb i Split imati dvije dnevne veze u oba smjera.
S novim voznim redom, od 13. prosinca, od Zagreba prema Splitu i obratno uvodimo dva dnevna vlaka. Bit će dva polaska. Do kraja godine na pruge će nam biti isporučeno pet ovakvih vlakova. Nastavit ćemo isto tako povezivati Zagreb i Split jednim noćnim vikend-vlakom, od petka do nedjelje, koji je prvenstveno namijenjen studentima.“
HŽ Putnički prijevoz trenutačno na relaciji Zagreb–Split godišnje preveze oko 250.000 putnika. Uprava želi taj broj udvostručiti.
„Zagreb i Split godišnje prevezu oko 250.000 putnika. Nama je cilj da se taj broj na razini godine poveća na pola milijuna putnika.”
Ukić ističe da broj putnika raste unatoč radovima koji trenutačno usporavaju promet.
„Prošle godine zabilježili smo rast broja putovanja od sedam posto, a ove godine u prvom tromjesečju negdje blizu četiri posto. Unatoč svim ovim silnim poteškoćama i radovima na željezničkoj infrastrukturi, na nekim dionicama i duljem vremenu putovanja, putnike smo zadržali. Uz ove nove moderne vlakove sigurno smo podigli kvalitetu putovanja i ljudi imaju potrebu i želju putovati.“
„Ne možete otvoriti prugu u Hrvatskoj gdje nema radova“
Pitanje točnosti vlakova nametnulo se samo po sebi. Ukić priznaje da trenutačni radovi stvaraju probleme, ali kaže da je riječ o cijeni velikog investicijskog ciklusa.
„Kao i sve druge željeznice u Europi imamo poteškoće za vrijeme radova na željezničkoj infrastrukturi. To je značajno izraženo u Hrvatskoj, ali posljedice su ovih silnih radova. Danas ne možete otvoriti prugu u Republici Hrvatskoj kada krenete iz Zagreba ili Splita prema Zagrebu, a da na toj pruzi nisu određeni radovi. Nažalost, često imamo i supstitucije i presjedanja autobusima.To su posljedice zbog kojih dolazi do kašnjenja, ali uvijek molimo za razumijevanje i strpljenje. Mi nestrpljivo čekamo kada će se pruga napokon dovršiti, tako da ovaj vlak može voziti svojom punom brzinom od čak 160 kilometara na sat"- zaključio je Ukić.
Osam sati do Zagreba nije primjereno
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban novim vlakom provozao se do Perkovića. Pozdravio je činjenicu da je vlak domaći proizvod, ali i odmah naglasio ono što smatra ključnim problemom.
„Putovanje ovakvim kvalitetnim i luksuznim vlakom osam sati do Zagreba sigurno nije primjereno. Zato moramo svi raditi na tome da taj vlak putuje što kraće, kako bi, uz udobnost koju ima, bio i efikasan i u današnjoj dinamici života koristan svakom građaninu, ali i svakom turistu koji putuje vlakom.“
Dorčić: Glavni kolodvor planiran je u Kopilici
O stanju splitskog kolodvora govorila je zamjenica splitskog gradonačelnika Matea Dorčić. Potvrdila je da Grad Split sudjeluje u planiranju budućeg prometnog rješenja, ali da je sam kolodvor prvenstveno u nadležnosti željezničkog sustava.
„Mislim da su moji prethodni govornici jasno istaknuli da je ovo u nadležnosti Hrvatskih željeznica, ali naravno da postoji i uloga Grada Splita vezana uz upravljanje i valorizaciju prostora u izradi UPU-a istočne obale, koji obuhvaća i ovaj dio. Hrvatske ceste intenzivno u suradnji s Gradom Splitom projektiraju novi ulaz i izlaz iz Trajektne luke koji će svakako obuhvatiti i ovaj prostor.“
Dorčić smatra da bi povezivanje tih projekata moglo riješiti dio prometnih problema u ovom dijelu grada.
„Ima nade da će se ovo čvorište riješiti i da će se izmještanjem dijela željezničkog prometa na područje Kopilice riješiti pitanje gužvi, ali i nastaviti modernizacija i ulaganje u željezničku infrastrukturu.“
Na pitanje znači li to definitivno preseljenje glavnog kolodvora u Kopilicu, odgovorila je:
„Glavni kolodvor je svakako po gradskom projektu Kopilica i po izradi projektne dokumentacije predviđen za premještanje na područje Kopilice, gdje je i trenutno prostornim planom predviđen kolodvor. Ali isto tako razmatra se mogućnost da ostane nekakva veza koja bi transferirala isključivo putnički promet u ovom smjeru.“
Dorčić se vlakom do Perkovića vozila zajedno s Bobanom i Rakićem, a na pitanje bi li se odlučila na osmosatno putovanje do Zagreba, odgovorila je:
„Poslovno teško, jer bi mi osam sati predstavljalo problem, a privatno vrlo rado, kada mi vrijeme nije ograničenje.“
Rakić: „Nije se odustalo od željeznice“
Šibensko-kninski župan Paško Rakić naglasio je da novi vlak nije važan samo za Split i Zagreb nego za cijelu srednju Dalmaciju, budući da koridor prolazi i kroz Šibensko-kninsku županiju.
„Raduju ulaganja Hrvatskih željeznica u infrastrukturu, kolodvore u Šibeniku i Drnišu, kao i izgradnju punionica na području Perkovića i Sitnog Donjeg te u Kninu. Ovo je poruka da želimo svi skupa dodatna ulaganja. Želimo prometnu povezanost, jer prometna povezanost je osnova razvoja svake zajednice i svakog prostora.“
Dodao je da dvije susjedne županije imaju zajednički interes za modernizaciju koridora.
„Zajednički je interes Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, jer taj koridor između Splita i Zagreba velikim dijelom prolazi i kroz Šibensko-kninsku županiju. Učinit ćemo sve što je u našoj moći, kroz politička lobiranja, da osvijestimo cijelu širu i stručnu javnost koliko nam je potreban taj željeznički prijevoz.“
Rakić se prisjetio i problema s prometnom povezanošću Knina tijekom velikih zimskih oborina.
„Početkom godine imali smo praktički elementarnu nepogodu. Imali smo velike oborine, ledene kiše koje su se smrzle na tlu i velike probleme u prometnoj povezanosti. Nažalost, preniske temperature blokirale su sve oblike povezanosti Zagreba i Splita na kninskom području.“
U takvim su okolnostima, kaže, ključnu ulogu imali različiti sustavi.
„Zahvaljujući našim vatrogascima, Hrvatskim željeznicama i Hrvatskoj vojsci našli smo rješenje i učinili sve da naši ljudi ne ostanu odsječeni.“
Više putnika, ali i dalje ista ključna prepreka
Država tvrdi da se broj putnika na hrvatskim željeznicama povećava – prema Tušekovim riječima, s oko 19 milijuna prije nekoliko godina na gotovo 26 milijuna godišnje.
No, iako vlak može dostići 160 kilometara na sat, do Zagreba mu i dalje treba sedam i pol sati.
Za promjenu te računice trebat će nova, brža i sigurnija pruga, više kolosijeka, riješeni željezničko-cestovni prijelazi i milijarde eura ulaganja. Brzina kojom će se ta infrastruktura graditi pokazati hoće li novi Končarov vlak biti samo udobniji način dugog putovanja – ili početak stvarno novog doba hrvatske željeznice.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....