Na splitskoj Pjaci se u ponedjeljak održao prosvjed “Sigurnost i povjerenje za žene”, kojeg je organizirala Ženska mreža Hrvatske uz podršku udruge "Domine". Ovim prosvjedom traži se bolja zaštita i podrška žena koje su žrtve nasilja, a jedan od ciljeva ove inicijative je uvođenje femicida u kazneni zakon RH.
Ujedinjeni narodi (UN) femicid definira kao rodno uvjetovano ubojstvo žene, odnosno ubojstvo žene zato što je žena. Zbog nedavnog slučaja ubojstva Mihaele Berak u hrvatskoj se javnosti o femicidu sve više priča, a po tom pitanju pokrenula se nedavno i vlast, koja je taj termin konačno odlučila uvrstiti u Kazneni zakon Republike Hrvatske.
No, problemi su nastali kod definicije femicida, koji je po prvom nacrtu izmjene Kaznenog zakona definiran kao ubojstvo bliske ženske osobe. No, ta definicija nije adekvatna jer ne obuhvaća slučajeve kada počinitelj i žrtva nisu u bliskom odnosu, a motiv je i dalje rodno uvjetovan.
Mirjana Kučer iz udruge Domine kazala je da bi trebalo uspostaviti sustav povjerenja u kojem se žene žrtve nasilja neće osjećati dodatno viktimizirano od strane institucija. Druga važna stvar je, kaže, uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela, a želja im je ovakvim aktivnostima naglasiti da je to pitanje političke odluke i pokazatelj koliko je stvarna nakana Vlade da se uhvati u koštac s problemom nasilja nad ženama pa tako i njegovog najbrutalnijeg oblika – femicida.
- Split je jedan od 16 gradova u Hrvatskoj u kojima su ženske inicijative izašle na ulicu s jedinstvenom porukom “Sigurnost i povjerenje za žene”. Ponukane smo ubojstvom studentice od strane policajca od prije nekih dva mjeseca u Osijeku.
Tada smo imali, ja bih rekla, nejasne poruke u javnosti koje su ostavile gorak okus manipulacije i izbjegavanja odgovornosti, što nas koji radimo s tim ženama asocira na odnos institucija koji žrtvama ne ulijeva povjerenje – kazala je Kučer.
Osim uvođenja femicida u Kazneni zakon, ova inicijativa bori se i za zakon koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i sankcioniranje takvih slučajeva staviti isključivo u kaznenu sferu, donošenje Nacionalne strategije po ovom pitanju i strože procedure za procjenu policijskih službenika te zabranu nošenja oružja izvan dužnosti.
O generalnoj neosjetljivosti našeg društva na nasilje nad ženama svjedoče i neki od povika koji su se mogli čuti tijekom prosvjeda. Jedan mlađi muškarac prosvjednicima je tako doviknuo da su zaštićenije od Ličkog medvjeda, dok je drugi, nešto stariji, progunđao da se nemaju što žaliti kad dopuštaju nasilje bez da ga prijave.
Statistike nisu obećavajuće. Po podacima s platforme Statista, u Hrvatskoj je u 2020. zabilježeno čak 20 femicida, dok Kučer kaže da je od 2017. godine u Hrvatskoj evidentirano više od 80 ubojstava žena. Ostaje nam nada da će se uvođenjem promjena u Kazneni zakon stvari ipak poboljšati, ako ništa drugo, bar ćemo adekvatnije moći pratiti opširnost ovog problema u našoj državi.