Pitanje budućnosti dvaju najvećih hrvatskih stadiona, zagrebačkog Maksimira i splitskog Poljuda, potaknulo je istaknutu HDZ-ovku i potpredsjednicu HGK-a za graditeljstvo i promet Mirjanu Čagalj na opsežnu analizu, u kojoj naglašava važnost stručnosti, transparentnosti i uvažavanja identiteta gradova pri donošenju ključnih odluka.
U svojoj objavi na Facebooku, Čagalj se najprije osvrnula na natječaj za novi maksimirski stadion i reakcije koje su uslijedile nakon izbora pobjedničkog rada.
"Pobjedničko rješenje izazvalo je vrlo snažne reakcije građana i navijača, koji su jasno pokazali da ga ne doživljavaju kao stadion kakav su očekivali. Istodobno su se otvorila i stručna i proceduralna pitanja, a podnesene su i žalbe na rezultate natječaja. Ministarstvo gospodarstva zatražilo je poništenje odluke i ponovni pregled i ocjenu natječaja, navodeći sumnje u način primjene pravila prema svim natjecateljima", ističe Čagalj.
Naglašava kako se povjerenje u tako važne projekte ne smije temeljiti samo na estetskim preferencijama.
"Povjerenje u ovakav projekt mora počivati na transparentnosti postupka, jasnim kriterijima i odgovoru na otvorena pitanja. Maksimir nije prazan prostor. To je mjesto koje već desetljećima nosi uspomene generacija", navodi Čagalj te dodaje:
"Zato novi stadion ne mora biti kopija staroga da bi sačuvao njegov duh. Tradicija nije samo u betonu i tribinama. Ona je u ljudima, uspomenama i osjećaju pripadnosti. Upravo zato nova arhitektura mora razumjeti mjesto na kojem nastaje."
U usporedbi sa Zagrebom, Split se suočava s drukčijim izazovom, očuvanjem postojeće arhitektonske ikone.
"Dok Zagreb razgovara o tome kakav novi stadion želi, Split razgovara o tome što učiniti s onim koji već ima. Poljud je potpuno drugačija priča. To je arhitektonska ljepotica, jedan od simbola Splita i građevina koja je svojim oblikom, konstrukcijom i odnosom prema moru i Marjanu postala dio identiteta grada", napominje autorica.
Kada je riječ o sanaciji, obnovi ili eventualnoj novoj gradnji na Poljudu, Čagalj poručuje da emocije moraju pratiti stručne procjene.
"Ovdje, kao i kod Maksimira, emocija je snažna i potpuno razumljiva. Ali odluka mora biti stručna. Poljud treba promatrati kroz njegovu arhitektonsku vrijednost, ali i kroz stvarno stanje konstrukcije, mogućnost obnove, funkcionalnost, sigurnost, troškove i dugoročnu održivost.
Ako ga je moguće kvalitetno obnoviti i sačuvati njegovu vrijednost, to je nešto što treba ozbiljno razmotriti. Ako nije, i ako je nova gradnja jedino dugoročno održivo rješenje, i o tome treba imati hrabrosti govoriti", jasna je Čagalj, dodajući da "čuvanje vrijedne arhitekture ne znači zaustaviti vrijeme, a gradnja novoga ne znači izbrisati ono što je bilo".
Zaključno, Čagalj upozorava da odluke o stadionima ne smiju donositi pojedinačne struke niti politike u okviru samo jednog mandata.
"Stadion je istodobno arhitektura, konstrukcija, infrastruktura, sport, javni prostor i velika investicija. Zato u ovakvim projektima trebaju sudjelovati različite struke, arhitekti, građevinski i drugi inženjeri, urbanisti, stručnjaci za promet i infrastrukturu, ekonomisti, sociolozi, sportski stručnjaci, investitori i oni koji će tim prostorom upravljati.
Ocjenjivački sud ne bi trebao biti samo pitanje jedne struke. Jer onaj tko projektira prostor ne mora nužno biti onaj tko će ga održavati, financirati i njime upravljati sljedećih pedeset godina. A stadion se ne gradi za jedan mandat. Ne gradi se ni za jednu generaciju. Gradi se za grad", zaključuje Mirjana Čagalj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....