Kod odvajanja papira i kartona nema puno razmišljanja. Pravila su jednostavna, a većinu onoga što svakodnevno koristimo lako prepoznajemo kao papirnati otpad. Ipak, upravo oko plavih spremnika često viđamo prizore koji pokazuju da ni ono najjednostavnije ne radimo uvijek kako treba.
Dovoljno je prošetati Splitom nakon što netko raspakira novi televizor, komad namještaja ili veću internetsku narudžbu. Velika kartonska kutija naslonjena na spremnik. Druga pokraj nje. Treća ugurana unutra, ali cijela, pa zauzima prostor u koji bi stalo još desetak manjih.
Upravo smo takvu situaciju zatekli prateći s djelatnicima splitske "Čistoće" put papira i kartona od plavog spremnika dalje kroz sustav. Za razliku od plastike, čiji je put do oporabe znatno složeniji, kod papira jedna stvar čini veliku razliku…
– Najbitnije nam je da je kartonska ambalaža složena i suha. Da nema ostataka hrane i da nije kontaminirana. To je ono što možemo predati oporabitelju – objašnjava direktor "Čistoće" Vlado Pehar.
Zašto je toliko važno spljoštiti kutiju prije nego što je bacimo?
Velike nesložene kartonske kutije vrlo brzo zauzmu velik dio spremnika, iako bi pravilno složene zauzimale tek djelić tog prostora. Dovoljno je nekoliko takvih kutija da spremnik izgleda pun, a sljedeći korisnik svoj karton ostavi pokraj njega. Netko nakon njega učini isto i vrlo brzo nastaje prizor koji dobro poznajemo: spremnik okružen kutijama koje su bez problema mogle stati unutra.
– Naravno, bolje je da je karton u spremniku nego pokraj njega. Ali i ono što je u spremniku može biti složeno. Ako kutije ostanu vani, netko će ih raznijeti, vjetar će ih odnijeti i odmah imamo dodatni problem – kaže Pehar.
A što je sa selotejpom koji ostane na kutiji?
Manje količine ljepljive trake koje ostanu na kartonskoj ambalaži, saznajemo, uklanjaju se tijekom procesa obrade. Ono što je za kvalitetu prikupljenog materijala puno važnije jest da papir i karton nisu mokri, masni ili zaprljani ostacima hrane i drugim otpadom.
Za papir ‘Čistoća‘ dobije 16 eura po toni. Za plastiku plaća oko 360
Da odvajanje otpada nije samo pitanje urednijih ulica, najbolje pokazuju brojke. Za plastiku "Čistoća" oporabitelju plaća oko 360 eura po toni, dok za pravilno prikupljeni čisti papir i karton može dobiti oko 16 eura po toni, ovisno o tržišnoj cijeni i o čistoći papirnatog otpada.
– Nije to cijena na kojoj mi možemo zaraditi. Mi njome samo smanjujemo svoj trošak. Kamion prikupi, primjerice, tri tone papira i za to dobijemo 50 eura. Time nismo pokrili gorivo, rad djelatnika ni amortizaciju kamiona, ali smo dio troška ipak smanjili – objašnjava Pehar.
– Sve je to u okviru cijene javne usluge, odnosno unutar onih šest do osam eura s PDV-om, koliko građani sada plaćaju. Međutim, morat ćemo se vrlo brzo naviknuti na to da nam standardna cijena bude 50 eura, pa da je onda pravilnim odvajanjem otpada spuštamo prema 30 eura – dodaje Pehar.
Isti kamion danas vozi papir, sutra plastiku
Građani ponekad vide isti kamion kako prikuplja različite vrste otpada i zaključe: "Na kraju ionako sve ide zajedno".
Ne ide.
– Svaki naš kamion, kada završi s poslom, ide na unutarnje i vanjsko pranje. Kamion danas može prikupljati papir, sutra plastiku, a drugi dan biootpad. To što građani vide isto vozilo ili istu registraciju ne znači da se različite vrste otpada miješaju – pojašnjava Pehar.
Poseban problem ipak ostaje ono što u spremnik nikada ni ne uđe. Kartonske kutije ostavljene pokraj njega nisu samo estetski problem. Vjetar ih može raznijeti, mogu se smočiti i zaprljati, a oko njih se vrlo brzo počne gomilati i drugi otpad.
– Kada pronađemo nepropisno odbačen otpad, primjerice kutiju na kojoj su ostali ime i prezime ili drugi podaci, takve slučajeve prijavljujemo komunalnom redarstvu. Kazne se redovito naplaćuju. Ne možete uhvatiti svakoga, ali takvo ponašanje nije dopušteno – upozorava Pehar.
"Čistoća" predlaže i mogućnost izravnog sankcioniranja pogrešno odloženog otpada i otpada ostavljenog izvan spremnika. Kontrola, dodaje Pehar, neće biti važna samo kod zajedničkih spremnika. I kod individualnih kućanstava može se utvrditi je li u spremnik za papir ili plastiku odložen miješani komunalni otpad.
– Postoji sustav i moramo ga se držati. Ne može se miješani komunalni otpad ubacivati u papir ili plastiku samo zato da bi se izbjeglo njegovo pravilno odlaganje – kaže direktor "Čistoće".
Plavi spremnik ostat će besplatan
To će postati još važnije u sustavu koji "Čistoća" priprema. Novi spremnici trebali bi se otvarati karticom, a korisniku će se naplaćivati otvaranje spremnika za miješani komunalni otpad. Odlaganje papira, plastike i biootpada neće se dodatno naplaćivati.
– Svi će dobiti karticu. Sustav će bilježiti koliko je puta korisnik otvorio spremnik za miješani komunalni otpad i svako će se ubacivanje naplaćivati. Ostali spremnici, za papir, plastiku i biootpad, također će biti zaključani, ali njihovo se korištenje neće naplaćivati – kaže Pehar.
Zaključavanje tih spremnika, dodaje, potrebno je kako bi se spriječila takozvana migracija otpada, odnosno odlaganje otpada u spremnike koji ne pripadaju korisniku ili određenom području.
A jedna od najvećih promjena građanima zapravo neće biti ni vidljiva.
U spremnike bi trebali stići senzori koji će "Čistoći" u stvarnom vremenu pokazivati koliko su puni. Umjesto pražnjenja svakog spremnika prema unaprijed određenoj ruti, kamioni bi se tako mogli usmjeravati ondje gdje su zaista potrebni.
– Ako znamo da je spremnik popunjen 50 ili 60 posto i kojom se brzinom puni, možemo puno racionalnije organizirati rute. Vozilo ne mora gubiti vrijeme na prazne ili poluprazne kontejnere nego ga možemo usmjeriti tamo gdje je potrebno – objašnjava Pehar, a to znači manje nepotrebnih vožnji, potrošenog goriva, emisija i gužvi.
Što bolje odvajamo, račun može biti manji
Promjena sustava znači i promjenu načina na koji razmišljamo o računu za otpad.
– Morat ćemo se naviknuti na to da usluga ima svoju realnu cijenu, a onda pravilnim odvajanjem utjecati na to da vlastiti trošak smanjujemo – zaključuje.
Upravo tu papir postaje možda i najbolji primjer. Kod njega zapravo ne tražimo puno: nekoliko sekundi da kutiju spljoštimo i pravilno odložimo. Kada to napravi nekoliko tisuća građana, tih nekoliko sekundi itekako se vidi u cijelom sustavu.
Sadržaj je nastao u suradnji Slobodne Dalmacije i Čistoće Split.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....