Predsjednik Zoran Milanović danas je u Splitu sudjelovao na svečanosti obilježavanja Dana Hrvatske ratne mornarice i 33. obljetnice njezina utemeljenja. Tom prigodom položio je lovorov vijenac u more Kaštelanskog zaljeva u spomen na sve poginule hrvatske mornare i uručio odlikovanja, promaknuća i pohvale pripadnicima Hrvatske ratne mornarice. Istaknuo je ovo kao prigodu za vraćanje u prošlost, ali ne prošlost sukoba na ovom prostoru, nego u povijest početaka.
- Znamo da je u nekoliko kaštelanskih crkvica prvi put zabilježeno spominjanje hrvatskog imena i da su tu nekoć živjeli hrvatski knezovi. To su prvi knezovi koji su bili uz more, ali o moru nisu znali puno.
Proces privikavanja je trajao dugo jer je brod složena, skupa i samo bogatima i sretnima dostupna stvar. Stoljećima se razvijao identitet Hrvata kao i njihove veze s morem, a to nije bilo lako. Dok su nas veći, bogatiji i jači uzimali "u đir", nama je trebalo vremena da se osamostalimo što se konačno i dogodilo u Domovinskom ratu - započeo je predsjednik.
Istaknuo je da je ratni brod oduvijek bio san hrvatskih vladara i čuvara hrvatske obale.
- O počecima znamo malo jer se malo pisalo. Kao što nismo bili skloni plovidbi, tako nismo bili skloni ni pisanju. Kada su došli bosanski vladari: splitski herceg i veliki vojvoda, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, kojeg Splićani baš i nisu prihvaćali jer je bio iz donjih krajeva sjeverne Bosne, u više navrata pisao je Veneciji i tražio da nam u pomoć pošalju galije. Za izradu galija nije imao tehnologiju, znanje, ali ni novac. Možemo spomenuti i Stjepana Tvrtka prije njega, sve su to bosanski vladari, a možemo reći, a da se ne naljute u Beogradu, da su to i naši, hrvatski vladari - rekao je Milanović.
Naglasio je još jednom koliko teško se dolazilo do broda i napomenuo koliko je komplicirano bilo proizvesti britansku fregatu.
- Svaka država ima nebo, ja za državu bez neba još nisam čuo, ali nema svaka država more. Na Jadranu ima nekoliko obalnih država, ali dvije su velike: naša povijesna susjeda, saveznica, neprijatelj, a danas prijatelj - Italija i Hrvatska. To trebamo čuvati i njegovati u materijalnom i duhovnom smislu.
Ove pjesme o hrvatskom moru, koje smo imali priliku čuti, može svatko napisati, ali ih ne može svatko osjetiti. Kada ih mi slušamo i pjevamo, mi ih zaista osjećamo. Neki drugi, manje - istaknuo je predsjednik referirajući se na pjesme "Bodulska balada" i "Mi smo hrvatski mornari" koje je u sklopu svečanosti otpjevala klapa.
Rekao je da je mornarica jednako važna kao i zrakoplovstvo.
- Prije devet godina su potpisani ugovori za izgradnju pet brodova obalne straže, a na njih se još uvijek čeka. Više nije ni bitno tko je nešto napravio ili nije, bitno je da se to završi te da obalna straža dobije te ratne brodove. Za identitet nam jednog dana treba nekakva korveta s kojom možemo izići na otvoreno more i pokazati hrvatski barjak. Hrvatska si to može priuštiti, više od toga ne može, ili ne može puno, ali to može.
To je kao u Smojinoj sjajnoj epizodi, koja je prethodila "Malom mistu", kada kaže "Meštre, to je Tonetov najsritniji dan", kada idu na promociju kćeri, koja postaje odvjetnik i oblače veštit. Za promocije, mise i nedjelje, ne za svaki dan, i taj novi veštit treba imati i čuvati. Moramo biti svjesni onoga što jesmo i onoga što imamo. Zato pozdravljam ulaganje u vojsku i pozivam na planiranje te da se stvari ne kupuju bez detaljne analize, jer to kasnije košta. Obrana bi trebala biti jedna od važnijih stvari. Nije presudno je li to dva ili tri posto BDP-a, standard koji se uporno nameće u NATO-u, nego što se za taj novac može kupiti, "ko to more platit" - kazao je predsjednik.
Poručio je i da je s obzirom na poskupljenja važno razvijati proizvodnju u Hrvatskoj.
- Jugoslavija i nije za neku usporedbu jer je sve bilo drugačije, ali neke stvari su se proizvodile, a država je bila tome tehnološki i organizacijski dorasla. Hrvatska nije dorasla izgradnji nosača aviona, niti joj trebaju, ali jest dorasla izgradnja ophodnih brodova. Samim time je dorasla i proizvodnji streljiva i određenih topničkih punjenja. U protivnom ovisimo o drugima, a povijest nas je naučila i stalno nas podsjeća da moramo brinuti sami o sebi.
Drugi su naši saveznici, možda su nam neki i prijatelji, ali prije svega saveznici te je njihovo vodstvo vođeno isključivo vlastitim interesima, koji mogu biti prezentirani kao zajednički ciljevi, unutrašnji porivi ili emocije, ali interes ostaje interes. Iste Vlade će od nekih zahtijevati jedno, a drugima tolerirat nešto sasvim oprečno i to je svijet odraslih, a mi smo odrasli ljudi - zaključio je predsjednik.
Okupljenima se obratio i komodor Damir Dojkić, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice.
- S ponosom se prisjećamo generacija hrvatskih pomoraca koji su štitili naše more, priobalje i otoke. Pritom se s osobitim pijetetom spominjemo ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, svih onih dramatičnih, povijesnih zbivanja koji su bili presudni za našu sadašnjost. Oslobodilačke akcije protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja, u kojima je Hrvatska ratna mornarica sudjelovala od studenog 1991. godine, bile su presudne u razbijanju neprijateljske pomorske blokade.
Naš sustav obuke kontinuirano se prilagođavao i osuvremenjivao kako bismo bili sposobni odgovoriti sigurnosnim izazovima suvremenog svijeta. Danas je mornarica glavni instrument u zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nacionalnih interesa. U međunarodnim mirovnim misijama i vojnim vježbama diljem svijeta dokazujemo svoju izvrsnost - kazao je Dojkić te istaknuo njihovu ulogu i u humanitarnim akcijama, zaštiti okoliša i mora, ali i nužnost opremanja i modernizacije mornarice.
U ime potpredsjednika Vlade i ministra obrane, Ivana Anušića, prigodne riječi je uputio državni tajnik Drago Matanović.
- Želimo da ove obale Jadrana ostanu, kao što su uvijek bile, hrvatske i ničije više. Pripadnici mornarice su u Domovinskom ratu pokazali što može čvrsta vjera i donosili prevagu u teškim trenucima suočavajući se s neprijateljem. Još su živa sjećanja na rujanske dane 1991. godine kada je Hrvatska ratna mornarica dobila prve brodove. Došli su ti brodovi u ruke pravih vlasnika kako bi postali snaga obrane i jedna od poluga pobjede u Domovinskom ratu - poručio je Matanović i istaknuo dosadašnja ulaganja u vojsku i najavio dodatna ulaganja.
Među odlikovanim pripadnicima je nadnarednica Zrinka Matić koja je u Hrvatskoj ratnoj mornarici već 18 godina.
- Danas mi je uručena pohvala za izniman trud i rad i to mi je veliki ponos. Za mene je sama činjenica što sam pripadnica oružanih snaga čast, a kada nešto radiš s ljubavlju onda se i više trudiš - rekla je Matić.
Priznanje je dobio i poručnik vojnog broda Dario Javorčić, zapovjednik ophodnog broda "Omiš".
- Po velikom nevremenu smo, surađujući s županijskim operativnim centrom i središnjicom za traganje i spašavanje, hitno prevezli pacijente s otoka Visa u Split. Nije bilo moguće koristiti zračne snage pa smo mi otišli na nemirno more i uspješno izvršili zadaću - objasnio je Javorčić.