Marjanske skale, koje je nakon Prvog svjetskog rata projektirao Petar Senjanović, povezale su netom pošumljeno brdo s gradom ispod njega. Na taj je način pomalo izolirani Marjan postao gradska park-šuma i izletište. U monografiji o Senjanoviću današnje Botićevo šetalište navodi se kao jedan od njegovih značajnih graditeljskih i urbanističkih doprinosa.
Kakav je danas odnos grada prema toj baštini, nastaloj u vrijeme velikog uzleta u gradnji javnih sadržaja? Već kod prvih stepenica na Dražancu, na uglu, dočeka vas jak miris mokraće, koja je tu izgleda stalni “gost”.
Na početku Marasovićeve ulice nalazi se urušeni zid koji je zatrpao dio šetnice, uz njega je polusrušena željezna ograda i podupirači koji nekako čuvaju zid da ne zatrpa prolaznike. Gotovo nestvarno dje...

Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....