Liječnici diljem Hrvatske padaju s nogu, rade tijekom vikenda i praznika, odrađuju noćne smjene, pokrivaju manjak kadra i održavaju bolnice na životu, a za isti rad u pojedinim mjesecima dobivaju manje novca.
Kada se tome pribroje brojni prekovremeni sati, oni koji najviše rade i preuzimaju najveći teret zdravstvenog sustava ostaju zakinuti za više stotina eura mjesečno zbog načina obračuna plaća - poruka je to koju su na konferenciji za novinare iznijeli predstavnici Splitske podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata.
Istodobno, konferencije za novinare održane su i u zagrebačkoj, osječkoj i pulskoj podružnici. Ako nadležna ministarstva nastave odgađati rješenje, liječnici su spremni svoja prava tražiti i na sudu.
– Danas upozoravamo na problem koji se možda čini tehničkim, ali njegove posljedice osjećaju liječnici, pacijenti i cijeli zdravstveni sustav. U Hrvatskoj, naime, isti sat rada istog liječnika nema jednaku vrijednost tijekom godine iako liječnik radi isti posao, s istim znanjem i iskustvom, a cijena sata njegovog rada mijenja se ovisno o mjesecu u kojem radi.
Tako na primjer, bruto satnica specijalista s deset godina staža pada s 24 eura u veljači na 21 euro u srpnju, a specijalizanta s pet godina staža s 18 na 15 eura. Razlika je 3 eura po satu. Ne možemo si dopustiti da ovakvim načinom obračunavanja sata rada dodatno demotiviramo one na kojima sustav počiva – istaknuo je Josip Kedžo, specijalist kardiolog iz KBC-a Split i vršitelj dužnosti predsjednika Splitske podružnice Hrvatskog liječničkog sindikata.
Član Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog sindikata, prof. dr. sc. Ivica Bilić, naglasio je da se zahtjev Sindikata ne odnosi na povećanje plaća, nego na jednako vrednovanje istog rada:
– Ovo je pitanje zakonitosti i europskih standarda. Ovo je korak u uvođenju reda u zdravstvo, jer to je naš cilj. Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisuje načelo jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti, ali se obračun cijene sata rada veže uz promjenjivi mjesečni fond sati. Zbog toga dolazi do situacije u kojoj sat rada u mjesecu s manje radnih dana može vrijediti više nego sat rada u mjesecu s većim brojem radnih dana – rekao je Bilić.
‘Zakon nije uklesan u kamen‘
Bilić je pojasnio da se problem pojavljuje zbog načina na koji se mjesečni fond radnih sati primjenjuje u obračunu plaća. Budući da mjeseci nemaju jednak broj radnih dana, vrijednost pojedinačnog sata može se mijenjati čak i kada se osnovica plaće povećava.
– Dakle, to ništa nije sporno, to je regulirano zakonom, ali zakoni se moraju mijenjati, zakoni nisu nužno uklesani u kamen – rekao je Bilić.
Kao primjer naveo je i rast osnovice plaće tijekom godine. Prema njegovim riječima, očekivalo bi se da sat rada u prosincu vrijedi više nego u veljači ako je u međuvremenu osnovica povećana, no zbog promjenjivog fonda sati obračun ne mora dati takav rezultat.
Pregovori traju godinama, rješenja nema
Predstavnici Sindikata tvrde da su na problem upozoravali tijekom višegodišnjih razgovora s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom rada, no da konkretno rješenje još nije postignuto.
Bilić je objasnio da su oba ministarstva uključena u pregovore jer je sustav centraliziranog obračuna plaća uspostavljen na razini Ministarstva rada, pa je za promjenu potrebna suradnja nadležnih tijela.
– Mi smo kontinuirano u pregovorima i s jednima i s drugima, ali, nažalost, stvari se ne miču s mrtve točke. Oni su možda i svjesni problema, ali rješenja se ne nude i ništa se ne događa – rekao je.
Bilić je pritom naglasio da problem ne pogađa samo liječnike nego i druge zaposlenike zdravstvenog sustava, osobito one koji rade noću, vikendima i prekovremeno.
Ako dogovor izostane, liječnici će pravdu tražiti na sudu
Iako u Sindikatu ističu da im sudski postupci nisu cilj, upozoravaju da bi, nastavi li se odgađanje rješenja, mogli biti prisiljeni zaštitu svojih prava potražiti sudskim putem.
– Nama to nije želja, mi smo uvijek za dogovor, ali ako ne bude razumijevanja s druge strane, jer smatramo da je ovo sasvim razuman i argumentiran zahtjev, preostaje jedino obratiti se sudu – rekao je Bilić.
Upozorio je da bi brojni sudski postupci mogli donijeti dodatne troškove zbog sudskih pristojbi, kamata i drugih izdataka, što, smatra, nije u interesu ni zaposlenika ni države.
– Ne bi trebalo novac građana trošiti na nepotrebne sudske postupke kada se radi o jednoj tako očitoj i jednostavnoj stvari – poručio je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....