Započeo je novi tjedan i sasvim očekivano, na arheološkom nalazištu na Manušu kod Županije, gdje se iz zemlje ukazala golema građevina iz Dioklecijanova doba kojoj se sa sigurnošću još ne može odrediti namjena – novi nalaz, jedinstven. Voditelj arheoloških istraživanja Nebojša Cingeli pokazuje nam srednjovjekovni novčić.
Prema prvim analizama riječ je o srebrnom denaru Stefana Uroša II. Milutina (1253. - 1321.), na kojem se čita legenda VROSI (Uroš). Radi se o kasnoj emisiji dinara sa zastavom "de bandera", kovanoj krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Naći novčić na splitskom području prepunom arheologije, ne bi bilo ni toliko čudno da se ne radi tek o četvrtom novčiću koji potječe iz srpske srednjovjekovne države, a dva se čuvaju u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na Mejama.
- U Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika čuvaju se dva novčića srpske srednjovjekovne države, srebrni denari Uroša ll., a još jedan Urošev novčić je nađen u tvrđavi Sokol u Konavlima. Ti su novčići dosta rijetki na tlu Hrvatske, među ostalim jer ih je Venecija zabranjivala budući da su kopirali njihove srebrnjake. Za novčiće u MHAS-u nismo sigurni kako su dospjeli u Split, jer su označeni "nepoznatim nalazištem". O upravo pronađenom novčiću na Manušu više ćemo moći reći kad se očisti i detaljno analizira – kaže nam dr. sc. Tomislav Šeparović, kustos numizmatičke zbirke MHAS-a. U Arheološkom muzeju u Splitu čuva se i novčić Stefana Dragutina (vladao od 1276. - 1282., a potom kralj Srijema do 1316.), brata kralja Stefana Uroša II. Milutina.
Kako je srpski srednjovjekovni novčić dospio na Manuš, vjerojatno nikad nećemo saznati, a kad je riječ o srednjovjekovnim vladarima Srbije, bilo bi za očekivati da se našao i koji novčić Stefana Prvovjenčanog.
Dok se iz Splita 1217. spremala isploviti flota Pete križarske vojne koju je pokrenuo ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. u gradu su se zatekli izaslanici raškog velikog župana Stefana Nemanjića na putu za Rim, gdje su od pape zatražili kraljevsku krunu u zamjenu za vjernost Srba papi i katoličanstvu. Papa je krunu poslao, Stefan je dobio naslov Prvovjenčani (prvookrunjeni), ali na katoličku vjeru nije prešao.
Njegov unuk Stefan Uroš II. Milutin, čiji je novčić nađen na Manušu, bio je srpski kralj od 1282. do 1321. godine, brat kralja Stefana Dragutina koji je abdicirao u njegovu korist. Uroš II. Milutin proširio je svoju državu na sjever do Dunava, na jug do Skoplja, na zapadu čak i na dijelove Dalmacije, sve do Cetine!
Moćni vladar, kojeg je Srpska crkva proglasila svecem, zapamćen je i po pet brakova, od kojih jedan s petogodišnjom Simonidom, kćeri bizantskog cara Andronika II., s kojom je stupio u spolne odnose kad je imala osam godina i uništio joj zdravlje, a sina Stefana Dečanskog je bacio u tamnicu i oslijepio.
Uroša II. Milutina je Dante Alighieri smjestio u osmi krug pakla u svojoj "Božanstvenoj komediji" i to kao falsifikatora venecijanskog novca. Prvi srpski srebrni novac krivotvorio je u rudniku Brskovo u Mojkovcu, izrađujući kopije mletačkog novca – matapana.
Arheolog Cingeli kaže nam kako je novčić pronađen na sjevernoj strani arheoloških iskopa, a ranije je na nalazištu Ad basilicas pictas na Manušu pronađen novac cara Trajana (98. - 117.), Maksimijana (286. - 310.), Licinija I. (308. - 324.), Konstantina Velikog (307. - 337.), Konstantina II. (337. - 340.), Gracijana (367. - 383.), Teodozija II. (402. - 450.) te Justinijana (527. - 565.), te tri novčića venecijanskog dužda Orija Malipiera (1178. – 1192.).
- Kod novčića je uvijek bitan kontekst, ali treba biti vrlo oprezan oko datacije arheologije uz pomoć novčića. Uz "Milutinov novčić", koji smo prilično brzo datirali jer je srebrnjak, i vrlo je sličan venecijanskom novcu iz tog razdoblja, pronašli smo još desetak rimskih novčića – bakrenjaka koje najprije treba očistiti da bismo ih datirali, te jedan novčić s rupom koji je očito upotrebljen kao medaljon – kaže arheolog Cingeli.