U južnom dijelu Hrvojeve ulice, u kojoj traju arheološka istraživanja uoči uređenja šetnice uz istočni zid Dioklecijanove palače, uz crkvu još uvijek nepoznatog titulara i nadgrobnu ploču iz 454. godine, pronađeni su deseci grobnih ukopa, pa se, uz ranije sporadične nalaze ukopa na sjevernom dijelu ulice, sa sigurnošću može kazati da je na ovom području stoljećima bilo staro splitsko groblje, još od četvrtog pa sve do 17. stoljeća, kad su počeli veliki građevinski pothvati – gradnja mletačkih fortifikacija za obranu od Turaka.
Orijentirani zapad - istok
– Premda su i prije pronalaženi grobovi na sjevernom dijelu Hrvojeve, na južnom dijelu od Severove kule naviše brojem nadmašuju ono što je do sada bilo poznato. Od početka radova u travnju pronašli smo 60 grobova s osamdesetak pokojnika, a preliminarno bismo ih datirali od kasne antike do novog vijeka. U crkvi uz Dioklecijanov zid nađena su dva ukopa u brodu i tri u apsidi, a svi ostali su uz crkvu prema sjeveru. Orijentirani su zapad – istok, grobnih je priloga malo, nešto brončanog nakita, pretežno prstenja i naušnica, a da je riječ o organiziranom groblju, svjedoče i generacijski ukopi, dakle jedan pokojnik iznad drugog; našli smo u jednom takvom četvero pokojnika. Dok je na južnom dijelu Hrvojeve dosta intenzivan ukop, na sjevernom su ukopi nešto rjeđi, ali i stariji, pretežno kasnoantički, u laporu, što bi se moglo i očekivati jer je teren plići, dok je prema moru zemljani nasip dublji – kaže nam Andreja Markovac, arheologinja iz tvrtke "Neir", koja vodi istražne radove u Hrvojevoj.
– Prema tipu ukopa imamo najstarije pod tegulama i u amforama, potom ukope u suhozidu te zemljane grobove. Moguće je kad zađemo dublje da ćemo pronaći i kasnoantičke, još starije grobove, i kad proširimo obuhvat prema predviđenom planu, da će ih biti još. Pretpostavljali smo da će biti grobova, ali ipak ne ovoliko. Ostaci pokojnika idu na antropološku analizu – rekla nam je arheologinja Markovac.
Crkve i kule
Povjesničari i arheolozi pretpostavljaju da su gradska groblja bila vezana uz crkve, one su već od kasne antike i ranog srednjeg vijeka „obrubljivale” Dioklecijanovu palaču, a antičke kule zauzeli su gradski plemići. Samo uz istočne zidine spominje se niz crkava: iznad Srebrnih vrata Sveti Apolinar, uz ta vrata Sveti Leonard, istočnije od vrata Sveta Katarina Aleksandrijska, današnji Sveti Dominik, prema sadašnjem nathodniku Sveti Ilija te Sveti Silvestar, za kojeg se točno ne zna gdje je bio, osim što se spominje uz zidine, ali s vanjske strane, pa bi crkva koja je sada pronađena uz jugoistočnu kulu, u kojoj je stanovao splitski nadbiskup, mogla pripadati tom titularu. Još 1905. godine 15-ak grobova pod tegulama pronašao je don Frane Bulić, nađeni su i kod sjeverne kule, crkve sv. Dominika, a u istraživanjima arheologinja Tajme Rismondo i Elvire Šarić 2005. godine nađeno je 11 grobova sa 16 pokojnika sjeverno od istočnih vrata.
Zanimljivo je da povijesni izvori iz 14. stoljeća spominju biskupov vrtal istočno od njegove palače, što bi bio položaj od sada pronađene crkve prema istoku, gdje su danas banci za prodaju tekstila. Nakon požara 1508. godine, u kojem je izgorjela njegova palača, nadbiskup napušta taj prostor, a u 17. stoljeću Venecijanci na prostoru današnje Hrvojeve grade fortifikacije i vojne objekte za obranu od Osmanlija i devastiraju sve ranije slojeve, koji tek sada izlaze na vidjelo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....