Dok traje velika potraga za nestalim austrijskim skiperom, ključno je pitanje – može li nakon ovoliko proteklog vremena uopće biti živ?
Da bi to bilo tako, za osobe koje padnu u otvoreno more bez čamca, splavi ili drugog pomagala presudno je vrijeme. Svaki sat proveden u moru smanjuje mogućnost preživljavanja, a na ishod utječu brojni čimbenici – temperatura mora, vremenski uvjeti, zdravstveno stanje osobe, iscrpljenost organizma, ali i sposobnost održavanja na površini.
– Za osobe koje padnu u otvoreno more bez čamca ili splavi vrijeme je presudno. Najveća je mogućnost preživljavanja ako se osobu pronađe unutar prvih nekoliko sati nakon pada u more – ističe dr. sc. Andrija Babić, specijalist hitne medicine iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, upozoravajući na to kako su takve situacije iznimno opasne, osobito kad osoba nema nikakav oblik zaštite ili pomoći.
Dodao je kako i kod zdravih ljudi dugotrajan boravak u moru može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
– Ako je osoba bila zdrava, nakon toliko sati provedenih u moru može doći do respiratornih zatajenja, moguće je da je voda ušla u pluća, pogotovo ako ju je poklopio val – objasnio je dr. Babić.
Prema njegovim riječima, najčešći su uzroci smrtnog ishoda u ovakvim situacijama pothlađivanje organizma, dehidracija i iscrpljenost. Koliko dugo osoba može preživjeti u moru, ovisi o temperaturi mora i uvjetima na moru, a iznimno su rijetki slučajevi u kojima ljudi bez ikakvog pomagala prežive u periodu od 24 do 48 sati.
Iako su zabilježeni rijetki slučajevi u kojima su osobe nakon dugog boravka u moru pronađene žive, stručnjaci upozoravaju na to da su takvi ishodi iznimno rijetki.
Najdulja zabilježena preživljavanja osoba koje su pale u more, a nisu imale splav ili neko pomagalo, iznose 10, 20 i 28 sati. Znatno dulji slučajevi preživljavanja povezani su uglavnom sa situacijama u kojima su ljudi imali neki oblik zaštite, poput splavi, prsluka ili plovila.
Kod takvih nesreća problem nije samo sam pad, nego i činjenica da se plovilo pod utjecajem vjetra i valova može vrlo brzo udaljiti od osobe u moru, čime se smanjuje mogućnost povratka na brod ili pružanja pomoći.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio pitanje sigurnosti na moru i pripreme posade prije svakog isplovljavanja. Stručnjaci ističu da je nužno provesti sigurnosnu pripremu posade, tijekom koje svi članovi moraju biti upoznati s osnovnim pravilima postupanja u slučaju opasnosti.
Prije izlaska na more važno je provjeriti vremensku prognozu i uvjete plovidbe, ali i jasno odrediti gdje se nalaze sredstva za spašavanje, poput prsluka i koluta za spašavanje. Posada treba znati kako postupiti u slučaju pada osobe u more, kako pokrenuti motor u izvanrednim situacijama te svladati osnovne postupke rukovanja jedrima.
Posebna pozornost mora se posvetiti komunikaciji u hitnim situacijama – svaki član posade trebao bi znati kako putem VHF radiostanice uputiti poziv u pomoć, odnosno hitni poziv Mayday na kanalu 16.
Podsjetimo, potraga za 46-godišnjim austrijskim skiperom koji je u nedjelju oko devet sati tijekom plovidbe jedrilicom pao u more ulazi u kritičnu fazu. Nakon pada muškarcu se izgubio svaki trag, a spasilačke su službe tijekom ponedjeljka intenzivno pretraživale područje južne strane otoka Šolte i oko Drvenika.
Prema dosadašnjim informacijama, skiper je pao u more oko tri nautičke milje od obale, u trenutku kad su valovi bili viši od dva metra, a puhao je jak vjetar.
Povoljniji vremenski uvjeti omogućili su nastavak opsežne potrage. Područje se pretražuje brodicama i iz zraka, a u akciju će biti uključen i dron.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....