Hrpe na Marjanu uznemirile građane: ‘Što ako netko baci opušak?‘ Ravnatelj objasnio čemu služe: ‘Traje borba‘

Na potezu između Prve i Druge vode na Marjanu Duška Boban snimila je nakupine granja te navodi kako se slične hrpe suhih grana nalaze i na drugim marjanskim lokacijama, posebno na sjevernoj strani.

– Fotografije pokazuju da se odrezane suhe grane ne uklanjaju iz šumskog prostora, već se ostavljaju na mjestu, naslagane u hrpe nalik lomačama, ispod borova koji su preživjeli brojne dosadašnje neprilike, od kojih je zanemarivanje zasigurno najopasnija. Pritom je riječ o ljetnom razdoblju s temperaturama koje se približavaju 40 stupnjeva, a granje na pojedinim lokacijama stoji danima, pa čak i tijekom vikenda, kada je ondje više posjetitelja, bez pojačanog nadzora nadležnih službi, o čemu svjedoče brojni opušci cigareta na plažama marjanske sjeverne strane – navodi.

S obzirom na to da je zabrinuta Javnoj ustanovi za upravljanje park-šumom Marjan postavila je niz pitanja, prvenstveno zbog opasnosti od požara.

– Smatra li Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan da je ostavljanje suhog granja na mjestu rezanja, usred ljeta i visokih temperatura, legitiman i stručno opravdan način održavanja šume i njezine zaštite od požara? Jeste li svjesni da se upravo na ovim lokacijama tijekom noći okupljaju mlade osobe koje nerijetko konzumiraju alkohol i puše cigarete, čime dodatno raste rizik od nenamjernog ili namjernog zapaljenja ostavljenog granja? U kojem roku planirate ukloniti sve postojeće hrpe suhog granja s terena? Jeste li se, radi žurnog i sigurnog zbrinjavanja ovog granja, obratili Hrvatskim šumama za interventnu pomoć? Koliki bi bio stupanj odgovornosti Javne ustanove, odnosno njezinih odgovornih osoba, u slučaju da se neka od ovih hrpa granja zapali i izazove požar na području park-šume Marjan – pitala je, dodajući kako Društvo Marjan često pokazuje veću brigu za dobrobit park-šume Marjan od nadležnih javnih institucija.

To nisu lomače

Odgovorio nam je Jakša Božanić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, navodeći kako je riječ o pretencioznim primjedbama.

– To nisu nikakve lomače. Riječ je o hrpama granjevine koje tako slažu djelatnici Javne ustanove i studenti u sklopu redovne sanacije šume i borbe protiv potkornjaka, koji se očekivano razmnožio na pojedinim lokacijama nakon velikog loma tisuća stabala prošlog ljeta. Dio stabala napadnutih nametnikom ostavlja se određeno razdoblje uz konstantni nadzor šumara kako bi služio kao mamac za ostale jedinke, a potom se takva stabla pile i iznose. Isto je i s ovim granama, koje se konstantno skupljaju i iznose. Riječ je o golemom poslu koji se većinom obavlja ručno i prema predviđenom protokolu – kazao nam je ravnatelj, kojeg smo pitali i o mogućnosti da nekome ove hrpe posluže za potpaljivanje šume.

– Ako netko želi izazvati požar, zapalit će bilo gdje; ne trebaju mu ove grane. Svi znamo da je otvoreni plamen na Marjanu strogo zabranjen i da ondje vrijede najstrože mjere zaštite od požara. Jednostavno ne vidim poveznicu između ovih hrpa, koje se redovito izvlače iz šume, i mogućnosti da ih netko baš zato zapali. Svjesni smo zabrinutosti javnosti, ali javnost također mora biti svjesna da su Grad Split, Javna ustanova i izvođači do sada obavili ogroman posao, a velik dio posla je još pred nama. Ovakvim navodima pokušava se prikazati da Javna ustanova i Grad ne rade, a istina je dijametralno suprotna. Građani moraju biti svjesni činjenice da je Marjan stara šuma koja praktički nikada nije bila prorjeđivana i pomlađivana i da imamo veliki broj starih stabala koja su došla svome biološkom kraju, a Javna ustanova i Grad Split se bore za svako stablo. Stara stabla su puno podložnija bolestima i nametnicima, a upravo zbog toga što se kroz povijest šuma nije pomlađivala i prorjeđivala danas imamo ovakvu situaciju.

Činjenica je da je Marjan jako pogođen prošlogodišnjim nevremenom i trebat će proći još dugo vremena da se šuma pomladi i obnovi, a suludo je očekivati vraćanje starog sjaja u godini dana. Upravo smo obavili golem posao pilanja i izvlačenja više od četiri tisuće srušenih stabala, a sada traje redovita akcija suzbijanja potkornjaka prema pravilima šumarske struke – zaključio je ravnatelj Božanić.