Hripavac kao rezultat necijepljenja djece se obilato širi po Hrvatskoj, svjedoči tome i mnoštvo ljudi koji tijekom jutra pred zagrebačkim HZJZ-o u dugom redu čekaju testiranje.
U Hrvatskoj je registrirano preko tisuću zaraženih od hripacxam a najviše ih je u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji i to u dobi od 7 do 12 godina.
U Nastavnom zavodu za javno-zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije testiranje se provodi svaki dan od 7 do 12 sati, a kako saznajemo gužvi nema. Sustav je pod Marjanom puno bolje organiziran, čekanja su minimalna, a testiranju svakodnevno pristupi stotinjak ljudi od kojih je 25 do 30 posto pozitivno na hripavac.
Razlog povećanim zagrebačkim gužvama leži i u činjenici da je vrijeme određeno za uzimanje brisa građanima ograničeno na dnevnih tek 90 minuta. U Splitu ono traje pet sati, ne samo za hripavac, već i za sve ostale respiratorne bolesti. U svakom slučaju Zagrebu je taj vremenski rok očito prekratak s obzirom na zadano vrijeme, ali i brojnost ispitanika koji gravitiraju samo jednoj testing točci.
Najopasniji za najmlađe
- Hripavac je osobito opasan za djecu do navršena dva mjeseca života nakon kojih se mogu cijepiti. Upravo zato se trudnicama u drugom i trećem tromjesečju preporučuje uzimanje cjepiva kako bi novorođenče bilo zaštićeno kroz prvih 60 dana života. I što je još važnije, u tijeku epidemije medicinska struka ozbiljno savjetuje smanjenje posjeta novopridošlim bebicama. Neke zemlje čak preporučuju i cijepljenje svih odraslih članova kućanstva uključivo s bakama i djedovima, i to barem dva tjedna prije početka bliskog kontakta s novorođenčetom. Na taj se način smanjuje mogućnost prijenosa bakterije na dijete, jer hripavac u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi može donijeti teške posljedice – veli doc.dr.sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo SDŽ.
Najpametnije bi zato bilo sve dok traje epidemija zaboraviti babinjanja, proslave, kućna okupljanja na temu stigla roda. I sve prebaciti na vrijeme nakon primanja prvog cjepiva, s dva navršena mjeseca djetetovog života. Dr. Karin navodi i kako je kod oboljelih osoba potrebna i odgovarajuća kemoprofilaksa po preporuci liječnika, kao i kod trudnica ili dojenčadi koji su bili u direktnom kontaktu s oboljelima. Time se smanjuje mogućnost širenja bolesti.
- Testiranje se provodi na punktu za briseve u dvorištu Higijenskog zavoda. I namjerno to nismo napravili u unutrašnjem prostoru kako bi eliminirali očekivani kapljični način širenja bolesti na zdrave ljude – veli doc.dr.sc. Željka Karin.
S obzirom da imunitet na hripavac stečen nakon uzimanja cjepiva u ranoj dobi ili nakon preboljenja bolesti s godinama opada, pojavnost infekcije u školaraca i odraslih je očekivana. No za razliku od novorođenčadi i dojenčadi, hripavac kod starijih pokazuje puno blaži klinički tijek. Neke zemlje provode docjepljivanje djece u adolescentnoj dobi upravo zbog slabljenja imuniteta tijekom odrastanja. Dr. Karin kaže kako je zaraženim bebama puno teže jer se ne znaju nositi sa simptomima bolesti. Ne znaju kašljati, što može rezultirati malaksalošću, povraćanjima ili prestankom disanja.
- Zaštitu uz primovakcinaciju mogu dobiti i preko cijepljenja majke u drugom ili trećem tromjesečju trudnoće. Cijepljenje manje djece obavljaju njihovi pedijatri, a kod školaraca se to provodi u Službi za školsku medicinu - veli doc.dr.Karin.
