Čarobne formule nema, ali vrijeme je za okretanje prema održivom turizmu kako bismo sačuvali ono što imamo za godine koje slijede, složili su se sudionici konferencije “Jesmo li spremni za zaokret?”, održane u organizaciji naše kuće u hotelu “Marriott”, gdje su iskusni turistički stručnjaci uz moderiranje Saše Ljubičića iznijeli svoja razmišljanja o budućnosti najplodonosnijeg sektora u Hrvatskoj.
“Hrvatska neće i ne smije postati zemlja masovnog turizma ni država za kratkoročni najam”, “ne dao Bog da sve prepustimo tržištu”, “ima prostora za hotele više kategorije”, “treba nam i više niskobudžetnih letova”, “potrebno je razvijati nove industrije poput IT-a” – samo su neka od promišljanja panelista koja ukazuju na kompleksnost situacije u kojoj se zatekao hrvatski turizam, zbog čega je nužno provesti reforme.
Rekordna sezona
Iza nas je rekordna turistička sezona, od osamostaljenja Hrvatske nikad nismo zabilježili veći broj dolazaka turista i noćenja. No ona je istodobno pokazala trendove u turizmu, ali i naše prednosti i mane u odnosu na mediteransku konkurenciju. Unatoč tome što je u špici ljeta jadranska obala bila puna kao šipak, pojedini vlasnici apartmana ostali su kratkih rukava.
Sezona je, službene brojke to govore, sve dulja i financijski izdašnija, no statistički gledano popunjenost apartmana u pojedinim sredinama proteklog ljeta bila je slabija nego prošlih godina. Ponuda apartmana u Hrvatskoj ozbiljno je prebacila potražnju, što je, imajući na umu izražene probleme sa stanovanjem u državi i preskupe stambene kvadrate na turističkim lokacijama, potaknulo nadležna državna tijela na reakciju – najavljen je cijeli niz zakona kojima će se u bliskoj budućnosti regulirati odnosi unutar turističkog sektora.
– Prostor je osnovni resurs turizma. Politika rasta, koju smo opravdano imali proteklih godina, danas mora doživjeti vrhunac i okrenuti se prema politici kvalitete i održivosti. Hrvatska se suočava s hiperinflacijom ponude pojedinih proizvoda, nečega što nazivamo smještajem u domaćinstvu, što često puta nema veze s tim.
Suočavamo se s hiperinflacijom kratkoročnog smještaja, rentijerstva, što posljedično rezultira rastom cijena kvadrata i dugoročnog najma. To možda na prvu ne izgleda loše, no ima mnoge negativne reperkusije na društveno stanovanje, kvalitetu života lokalnog stanovništva i često rezultira iseljavanjem ljudi iz gradova – navela je Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta. Stoga je, istaknula je, vrijeme da se zapitamo što danas u Hrvatskoj vrijedi više – jedan apartman koji će biti popunjen 60 dana u godini ili stan u kojemu će mladi zasnovati obitelj? Apartman, nastavila je niz, ili mir i sigurnost naših sugrađana u stambenim zgradama?
Konačan iskorak
– Što vrijedi više, ovisi o mjeri kojom mjerimo. Hrvatska, osim što neće postati država masovnog turizma i kratkoročnog najma, neće i ne smije postati zemlja gdje njezini građani žive na periferiji zbog skupih kvadrata u gradovima. To je smjer u kojemu vidimo zaokret – kazala je Udovičić, dok je dožupan Stipe Čogelja rekao kako turizam ima obvezu “vući za sobom sve ostale gospodarske grane”, ali i kako u njegovu centru mora biti čovjek.
– Ne smijemo zaboraviti malog Dalmatinca. Svaka čast hotelima, ali ne smijemo zaboraviti malog iznajmljivača kako bi taj turizam bio održiv – kazao je Čogelja.
Prof. Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta u Splitu potpisuje riječi državne tajnice u Ministarstvu turizma i sporta.
– Tema o održivosti postala je jedna mantra, svi se kunemo u nju, ali u pitanju je idealni model. Moramo se baviti finim uravnoteženjem kako bismo došli do tog modela. Jesmo li došli do toga? Nismo – mišljenja je prof. Petrić. Podsjetila je kako turizam rabi iznimno puno javnog dobra i kako ga svi oni koji jesu u toj branši ne smiju oduzimati onima koji to nisu.
– Uvijek u nekoj igri netko malo dobije, a netko malo izgubi. Na ovu reformu gledam kao na konačan iskorak Vlade da postane netko tko upravlja i na transparentan način s ostalim dionicima traži rješenja. U tom smislu su i svi zakoni: Zakon o turizmu i nadolazeći Zakon o ugostiteljstvu, najave onih o upravljanju u zgradama, lokalnim porezima i paušalima – u istoj funkciji. Da reformiraju turizam. Raduje me što se država kani toga ozbiljno prihvatiti – izjavila je prof. Lidija Petrić.
Prvo ekološko ljetovalište
Joze Tomaš, predsjednik HGK – Županijske komere Split, smatra kako imamo destinaciju koja je dosta zagađena, zbog čega je, iz godine u godinu, u Hrvatskoj neophodno provesti fino podešavanje kako bismo imali što bolje i kvalitetnije goste.
Rikardo Ivanković, direktor regije Makarska u hotelskoj grupaciji “Valamar”, složio se, pak, s tvrdnjom kako je razina smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj, osobito kada je riječ o hotelima, viša u odnosu na mediteransku konkurenciju, u čemu je “Valamar” lider.
– Dio “Valamarove” baze podataka su i povratne informacije gostiju, u svakodnevnom smo kontaktu s brojnim gostima i uzimamo u obzir njihove želje i preferencije. Na osnovi toga slažemo ponudu – rekao je Ivanković, dodajući kako u Hrvatskoj ima prostora za daljnji razvoj hotelijerstva. “Valamar” trenutno gradi dva hotela – jedan u Poreču, drugi na Rabu, a ovaj porečki radit ce cijelu godinu.
– Naš “Valamar Amicor Resort” na Hvaru je prvo ekološko ljetovalište u Hrvatskoj gdje smo koristili prirodne proizvode. Sve je izgrađeno od drva, imamo modularne kućice... Kakav je interes?! Izvrstan. A cijene?! U skladu s visokom kvalitetom ponude – uzvratio je Ivanković na upite moderatora Saše Ljubičića.
Na konferenciji u hotelu “Marriott” spomenuto je nekoliko uspješnih turističkih primjera, a jedan od njih je zasigurno grad Šibenik, koji je postigao pun pogodak obnovom svojih tvrđava, isprofiliravši se nakon toga i u destinaciju sa zanimljivom kulturnom ponudom i glazbenim događanjima, slijedom čega je Krešimirov grad procvjetao na turističkoj karti Hrvatske.
– U Šibeniku je desetljećima postojala kulturna scena koja je nešto radila, stvarao se socijalni kapital, iako grad nekoć nije bio toliko naslonjen na turizam. No točka promjene dogodila se u onom trenutku kad su se otvorili izvori financiranja koji su omogućili obnovu tvrđava. S tim se, oko 2011., poklopilo gostovanje Terraneo festivala, koji je Šibenik učinio vidljivim na sceni – naveo je Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, razloge koji su dali vjetar u leđa šibenskom turizmu.
Grad Dedića, Kovača, Petrovića i ostalih glazbeno-sportskih velikana, nije, primjerice, za razliku od Makarske, doživio pritisak apartmanizacije. Turizam je nekoć bio sporedna djelatnost, pa ga je to ujedno i spasilo, a sada gradu Šibeniku, ističe Šakić, osobito valja povesti računa o načinu korištenja prostora bivšeg TEF-a, koji će odrediti budućnost grada. Sretna okolnost je što se njime, s obzirom da je Grad vlasnik dvije trećine prostora, a ostatak država, dominantno može upravljati iz gradskih struktura, naglasio je Šakić.
Niskobudžetni letovi na Jadranu svima pričinjavaju veselje, kako strancima, tako i domaćima, pa direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić priželjkuje njihov još veći broj. I ne voli kad se o letovima low cost kompanija ponajviše govori kao o načinu prijevoza namijenjenog mladoj populaciji zbog nižih cijena aviokarata. Danas, veli, nema razlike između leta Ryanairom ili Lufthansom, samo u čaši vode koju će putnik dobiti na letu potonje kompanije.
Zadar došao do vrhunca
– U Zadru smo došli do vrhunca što se tiče gradnje i još se gradi, ali u Zadru nasušno nedostaje hotelski smještaj. Na hotelima se gradi cjelogodišnji turizam, a takav tip gosta uz uključeni smještaj troši tri do četiri puta više nego gost u obiteljskom smještaju – iznio je podatak direktor Klišmanić, dodajući kako će Zračna luka Zadar ovu godinu zaključiti s brojkom od milijun i 600 tisuća putnika.
I Pero Bilas, zamjenik direktora u Zračnoj luci “Sveti Jeronim”, pobornik je što većeg broja letova low cost kompanija, poglavito zimi, iako je već sada u splitskoj zračnoj luci ljetni red letenja na snazi sedam mjeseci.
– Ove zime nam je najprometnije do sada, imamo desetak zrakoplova dnevno u srcu zimskog reda letenja. To je sjajno, jer smo nekad imali pet – zadovoljno je istaknuo Bilas. Činjenicu da Split nije povezan nijednom prekooceanskom linijom, što se svojedobno najavljivalo, ne drži velikim minusom u slučaju poslovanja splitske zračne luke.
– Putnici iz destinacija poput Amerike ionako cijelu Hrvatsku doživljavaju kao jednu destinaciju. Oni kad dođu, sve obiđu uzduž i poprijeko, od vrha do dna Hrvatske – naglasio je Pero Bilas.