Split je na tri dana postao središte svjetske scene potresnog inženjerstva na znanstvenoj konferenciji 3rd Croatian Conference on Earthquake Engineering (3CroCEE). Znanstveni skup u organizaciji je Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a svečano otvorenje održalo se u splitskom hotelu "Radisson Blu Resort & Spa".
- Prva konferencija o potresnom inženjerstvu organizirana je nakon potresa u Zagrebu i Petrinji. Tema ove konferencije u Splitu su znanstvena izlaganja koja se tiču utjecaja potresa na nosive konstrukcije, a posebna je po tome što okuplja cijelu znanstvenu zajednicu koja se bavi djelovanjem potresa na nosive konstrukcije, ali i seizmološku zajednicu koja je krucijalna za građevinare. Nakon potresa u Hrvatskoj potresne norme postaju sve strože. Zgrade koje se danas projektiraju sigurnije su od onih ranije - rekao je Neno Torić, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije na Sveučilištu u Splitu.
Cilj konferencije je ponovno skrenuti pažnju na jedan od najvećih prirodnih rizika kojem je Hrvatska bila izložena.
- Prva konferencija bila je vapaj za pomoć. Vapaj za prijenosom znanja iz svijeta u Hrvatsku. Što je bio zaista "game changer" što se tiče potresnog inženjerstva u Hrvatskoj. U Japanu su ljudi naučili živjeti s potresima, a ovaj centar za potresno inženjerstvo je misija da i mi ovdje jednostavno naučimo tako živjeti - rekao je Josip Patalić, predavač iz hrvatskog Centra za potresno inženjerstvo Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na konferenciji je sudjelovao i Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine:
- Nažalost, Hrvatska je stekla ogromna iskustva u postpotresnoj obnovi. Napravili smo korak naprijed, pristupili smo suvremenom konceptu protupotresne konstrukcijske obnove koja oštećene zgrade diže na višu razinu. Taj postupak je skuplji i sporiji. Tako da je nezadovoljstvo određenog broja građana razumljivo. Ali ovaj model je isplativiji i dugoročniji.
Bačić se osvrnuo i izradu seizmičkog certifikata.
- On bi trebao bi novost u hrvatskom zakonodavnom sustavu koji definira gradnju. Razmišljamo o tome da ove godine, kad donesemo potpuno novi Zakon o gradnji, uvrstimo i obvezu za određene objekte - definiranje seizmičkog certifikata. On bi definirao mehaničku otpornost i stabilnost zgrade na možebitni potres - objasnio je Bačić.
Iako je opći dojam da je država presporo reagirala na sanaciju potresom oštećenih nekretnina, čini se da je situacija ipak bolja što se tiče objekata koji su pod državnom zaštitom kao spomenici kulture.
- Ovo je prilika da se zahvali inženjerima koji su u ovoj poslijepotresnoj obnovi odradili veliki posao. Najveći broj javnih zgrada koji je išao u obnovu išao je preko Ministarstva kulture i medija. Obnavljamo više od 500 zgrada i to su najsloženiji projekti. Kao što je, na primjer, projekt obnove zagrebačke katedrale koji je najsloženiji projekt obnove u Europi nekog dobra kulturne baštine - izjavila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Gradovi u Dalmaciji poznati su po svojoj kulturnoj baštini i ljepoti, ali istovremeno predstavljaju značajnu seizmičku prijetnju zbog velike prisutnosti tradicionalnih građevina.
- Moramo se pripremiti na najgori mogući scenarij, a taj je da se situacija s potresom dogodi i kod nas. Važno nam je zato da u svakom projektu koji radimo vodimo računa o sigurnosti - rekao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak.
Novina ovogodišnje konferencije je natjecanje studenata građevinarstva sa Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Zagrebu, Splitu i Mostaru koji će u četvrtak 20. ožujka u 18 sati na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu pokazati modele zgrada na kojima su radili posljednja dva mjeseca i testirati njihovu izdržljivost na potres, simuliran mini platformom.
Komentari (0)
Komentiraj