Fakultet za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu nedavno je obilježio važan trenutak u razvoju i to održavanjem svečane promocije sveučilišnih prvostupnika i magistara forenzike. Diplome je preuzelo ukupno 99 studenata, a događaj je imao dodatnu simboliku jer je riječ o devetoj promociji magistara forenzike te drugoj promociji sveučilišnih prvostupnika.
O ulozi ekonomskih forenzičara u suvremenom društvu, mogućnostima zapošljavanja, izazovima digitalnog doba te budućnosti ovog zanimanja razgovarali smo s dekanom Fakulteta za forenzičke znanosti prof. dr. sc. Damirom Piplicom.
Fakultet za forenzičke znanosti jedan je od najmlađih i najspecifičnijih sastavnica Sveučilišta u Splitu. Kada ljudi čuju riječ “forenzika”, najčešće pomisle na kriminalističke serije. Međutim, na vašem fakultetu obrazuju se i financijsko-računovodstveni forenzičari.
Financijsko-računovodstveni forenzičari kao specijalizirano zanimanje postoje u zapadnoeuropskim zemljama već desetljećima, dok se u Hrvatskoj takvi stručnjaci obrazuju upravo na našem Fakultetu. Osobno mi je draži naziv ekonomski forenzičar, koji ima nešto šire značenje. Dobar ekonomski forenzičar morao bi imati multidisciplinarna znanja iz financija, računovodstva i prava, a posebno iz kaznenopravnih znanosti, gospodarske kriminalistike, psihologije i drugih područja. Djelokrug njihova rada ponajprije ovisi o zadaći i cilju istraživanja koji su postavljeni pred njima. Samo istraživanje može se odnositi na različite oblike poslovnih prijevara, pronevjera, koruptivnih aktivnosti, pranja novca, utaje poreza i brojnih drugih nezakonitih aktivnosti.
Koliko je danas hrvatskom gospodarstvu potreban kadar koji može prepoznati prijevare, korupciju, pranje novca i druge oblike gospodarskog kriminaliteta?
Jako je potreban, jer dobar rad takvih stručnjaka može gospodarstvu i cjelokupnom društvu donijeti značajne uštede. Njihov rad može se najprije odnositi na preventivne aktivnosti i uočavanje svih rizika za pojavne oblike nezakonitosti, potom na otkrivačku djelatnost, a zatim i na otklanjanje štetnih posljedica ili moguće procesuiranje počinitelja nezakonitosti. Neke financijske institucije, neću ih ovdje naravno reklamirati, već imaju određene specijalizirane timove za koje možemo smatrati da se bave ekonomskom forenzikom. Dobar ekonomski forenzičar nikada nije trošak za gospodarske subjekte, već upravo suprotno.
Kakve su mogućnosti zapošljavanja za vaše diplomante?
Mogućnosti zapošljavanja ponajprije su u gospodarskim subjektima, ali i u državnim i javnim službama. U našem društvu postoji puno veća potreba u odnosu na stvarno stanje jer se poimanje financijsko-računovodstvenog, odnosno ekonomskog forenzičara, često brka s pojmovima internog kontrolora, vještaka ili revizora. Naravno, negdje postoje i subjektivni otpori prema takvim stručnjacima iz različitih razloga.
Godinama ste radili kao financijski istražitelj MUP-a. Koliko vam to iskustvo pomaže u radu sa studentima i prenošenju znanja iz stvarnih slučajeva?
Jako puno, jer ono što predajem često sam i osobno imao priliku istraživati u praksi. To obogaćuje predavanja, posebno kada se teorijska poimanja povežu s konkretnim slučajevima iz prakse. Proživljeno iskustvo na otkrivačkoj djelatnosti teorijskim promišljanjima udahnjuje život. Suvremeni oblici gospodarskog kriminaliteta iznimno su zanimljivi i zahtijevaju kontinuirano praćenje i proučavanje.
Gospodarski kriminalitet danas se sve više seli u digitalni prostor. Kako su internet, umjetna inteligencija i suvremene tehnologije promijenili način na koji se otkrivaju financijske prijevare?
Modaliteti gospodarskog kriminaliteta razvijaju se paralelno s razvojem društva, a posebno s razvojem nove tehnike i tehnologije, pri čemu su digitalno poslovanje i internet dali novu dimenziju. Poslovne prijevare putem društvenih mreža samo su inačica poslovnih prijevara koje su se događale i bez njih. Uvijek postoji određeni dolus, netko nekoga dovodi u zabludu i održava u zabludi kako bi učinio nešto na štetu svoje ili tuđe imovine, a počinitelj ostvaruje protupravnu imovinsku korist. Digitalni alati samo su sredstvo za lakšu realizaciju pojedinih oblika gospodarskog kriminaliteta, pri čemu je počinitelje teže otkriti jer se često nalaze u drugim zemljama na nedostupnim lokacijama. Stoga su preventivne aktivnosti vrlo važne, a često se najmanje cijene, pri čemu bi uloga ekonomskog forenzičara bila nezamjenjiva.
Koji oblici gospodarskog kriminaliteta posebno zabrinjavaju stručnjake?
Koruptivne aktivnosti svakako su iznimno značajne, ali i neke druge nezakonitosti koje se odnose na porezne prijevare, pranje novca i slično. Takve aktivnosti kontaminiraju gospodarstvo i ugrožavaju zdravu tržišnu utakmicu. Premda se određene koruptivne aktivnosti uspješno procesuiraju, tamna brojka takvog kriminaliteta je vrlo velika pa se često uspoređuje sa santom leda, pri čemu je vidljiv samo mali dio te sante. Prema mjerenjima indeksa percepcije korupcije Transparency Internationala, i u Hrvatskoj postoji dosta prostora za napredak u suzbijanju korupcije, pri čemu su u tom smislu razvidna i velika ulaganja države u tehničko opremanje i obrazovanje specijaliziranih stručnjaka.
Može li kvalitetno obrazovanje novih stručnjaka pomoći u suzbijanju korupcije?
Fenomen korupcije ima različite dimenzije pa se može promatrati s moralnog, pravnog, sociološkog, kriminološkog i drugih aspekata. Smatram da je ekonomsko naličje korupcije iznimno važno jer suvremena istraživanja pokazuju veću ili manju povezanost korupcije s brojnim makroekonomskim i mikroekonomskim veličinama. Korupcija može utjecati na povećanje stope inflacije, smanjenje BDP-a po stanovniku, smanjenje kvalitete zdravstvenih usluga, smanjenje učinkovitosti pravosuđa, smanjenje kvalitete obrazovanja i slično. Začudo, u nekim zemljama Dalekog istoka imamo relativno veće razine korupcije, ali i veće stope gospodarskog rasta ili viši standard stanovništva, što se naziva “Istočnoazijski paradoks”. No iznimke samo potvrđuju pravilo. Najznačajnije su one koruptivne aktivnosti koje nisu spriječene, odnosno nisu otkrivene ni procesuirane.
Što biste poručili maturantima koji ovih dana biraju studij i razmišljaju o Fakultetu za forenzičke znanosti?
Sveučilište u Splitu ima izvrsne studijske programe koje predaju vrlo dobri profesori, a studij Forenzike svakako je pravi izbor. Naše dvije studentice upravo su ove godine dobile i Rektorovu nagradu, što nas posebno veseli jer je svaki njihov uspjeh ujedno i uspjeh nas profesora. Svako stečeno znanje na fakultetu treba biti obogaćeno iskustvom u praksi te se tek tada dobiva cjelovit stručnjak.
Za kraj, kako vidite budućnost zanimanja ekonomskog forenzičara i hoće li potreba za takvim stručnjacima u budućnosti rasti?
Ekonomski forenzičar zanimanje je koje ide ukorak s vremenom. To je svakako i zanimanje budućnosti. Svako zdravo tržišno gospodarstvo, ali i različita državna tijela, trebaju takve stručnjake.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....