Azbest u Vranjicu i dalje ugrožava živote: ‘Korupcija ubija, država mora preuzeti odgovornost!

Petnaest godina nakon što je za navodnu sanaciju tvornice Salonit potrošeno 111 milijuna kuna, nekadašnja azbestna crna točka ponovno je u središtu ozbiljnih upozorenja. Istodobno, radovi na sanaciji plaže Kosica zaustavljeni su nakon samo deset dana, kada je tijekom zahvata u moru ponovno isplivao plavi azbest. Stranka Možemo! traži hitnu intervenciju države, zatvaranje ugroženih prostora i odgovornost svih koji su dopustili da se problem godinama odugovlači.

- Azbest ubija! Azbest ima ljudsku cijenu! Vranjičani znaju što znači umirati od azbesta i dandanas žive u strahu od bolesti i smrti. Postoji podatak da je dosad umrlo oko 400 Vranjičana. Takva se stvar ne može zanemariti! - poručila je saborska zastupnica stranke Možemo! i predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Dušica Radojčić na konferenciji za novinare posvećenoj sanaciji bivše tvornice Salonit i plaže Kosica.

Radojčić je posebno oštro prozvala Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstvo zaštite okoliša, upozoravajući kako je navodna sanacija Salonita, provedena prije petnaestak godina, ostavila iza sebe gotovo isti problem koji je trebala riješiti.

- Prije 15 godina obavljena je navodna sanacija tvornice Salonit. Ta je sanacija provedena po dobro poznatom HDZ-ovu modelu: otpad je s jednog mjesta u istom obliku prebačen na drugo. Završio je i u Mravinačkoj kavi, kao i u jezeru ispod nje, koje je danas prepuno azbesta i samo zatrpano zemljom koju kiša ispire. Azbest tako ponovno izlazi u okoliš - upozorila je Radojčić.

Posebno zabrinjava stanje same tvornice koja je navodno sanirana. Na lokaciji je i dalje vidljiva velika količina azbestnog materijala, kako na vanjskim dijelovima i krovovima tako i unutar objekta, u kojemu još uvijek rade ljudi:

- Gdje je inspekcija zaštite okoliša? Gdje je sanitarna inspekcija? Kako je moguće da ljudi još uvijek rade u takvom okruženju? To su pitanja na koja nadležni moraju odgovoriti. Navodna sanacija koja je urađena 2010. godine još je jedan primjer kako HDZ-ova korupcija ubija! Petnaest godina nakon što je sanacija plaćena rekordnih 111 milijuna kuna, danas ponovno govorimo o sanaciji! - kazala je Radojčić.

Dodala je kako privatno vlasništvo ne može biti opravdanje za nečinjenje države kada je ugroženo zdravlje stanovništva. Najavila je da će kao predsjednica saborskog odbora zahtijevati da se tvornica Salonit uvrsti u plan gospodarenja otpadom kao crna točka te da se pokrene hitna sanacija.

Osam godina planiranja i jedno veliko ništa

Županijska zastupnica stranke Možemo! Meri Juričko iznijela je kronologiju postupka sanacije Kosice, koja, kako je istaknula, najbolje pokazuje koliko se dugo projekt razvlačio i koliko je administrativnih prepreka bilo na putu njegova ostvarenja.

Prema podacima koje je iznijela, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je 2018. godine ugovorio izradu projektne dokumentacije. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je 2023. izdalo potvrdu o njezinoj usklađenosti s okolišnim ciljevima, nakon čega je Fond pokrenuo postupke za ishođenje potrebnih dozvola. Tijekom 2025. uslijedili su postupci vezani uz lokacijsku dozvolu i koncesiju. U ožujku 2025. koncesija je dodijeljena, no dva mjeseca poslije Državno odvjetništvo dalo je mišljenje prema kojem Županija nije bila nadležna za njezinu dodjelu. U studenome iste godine koncesija je ukinuta, a nakon ponovnog postupka radovi su napokon započeli 2026. godine.

No, nakon samo deset dana ponovno su zaustavljeni.

- Osam godina nakon početka procesa vratili smo se na promjenu plana sanacije. Od početka ne znamo kakav je taj plan, a građanima Vranjica nije bio predočen sve dok građanska inicijativa nije izvršila pritisak. Ni danas ne znamo što će se dogoditi. Kakav je to projekt u kojemu se unaprijed nije znalo što će se dogoditi ako se azbestni materijal pogura prema moru? Je li to sanacija? Gdje prestaje korupcija, a počinje nesposobnost?, zapitala se Juričko.

Zdravlje ljudi se i dalje ignorira

Radojčić je otvorila i pitanje sustavnog praćenja zdravstvenih posljedica izloženosti azbestu. Upozorila je da postojeći pravilnik o praćenju bolesti povezanih s azbestom ne obuhvaća sve osobe koje su bile izložene opasnim česticama:

- Pravilnik treba proširiti tako da se u registre uključe i ljudi koji su na području Vranjica oboljeli od karcinoma povezanih s izloženošću azbestu, a nisu profesionalno radili s tim materijalom. Ne možemo imati sustav koji prati samo radnike koji su profesionalno bili izloženi, dok stanovnici područja koje je desetljećima opterećeno azbestom ostaju izvan takvog sustavnog praćenja. Dodatno zabrinjava što Udruga oboljelih od azbestoze u više navrata nije uspjela dobiti podatke o broju profesionalno oboljelih, iako takvi podaci postoje - upozorila je.

Najavila je da će inzistirati na proširenju pravilnika, dostupnosti podataka i snažnijem institucionalnom nadzoru nad zdravstvenim posljedicama izloženosti azbestu.

Koliko je problem duboko ukorijenjen u svakodnevicu Vranjica, najbolje je opisao lokalni aktivist Grgo Mandić koji je obolio od azbestoze i koji se, kako je rekao, s posljedicama azbestne industrije i neuspjelih pokušaja sanacije bori već tri desetljeća.

- Pogledajte ove krovove. Sve te ploče godinama su izložene vremenskim uvjetima, propadaju i postaju sve tanje. Nekada su bile debele oko 7,5 milimetara, a danas ih ima koje su spale na pet milimetara. Te se ploče raspadaju, komadi lete zrakom i završavaju u dvorištima i oko kuća. Meni je neki dan komad takvog materijala doletio gotovo do kuće, razbio mi dva auta. Ja živim ovdje, moja je kuća također pokrivena azbestnim pločama. Trebalo bi ih ukloniti, ali čovjek ne može sam riješiti problem koji traje desetljećima. Obećao sam ženi prije nego što je poginula ta ću to riješiti i djecu zaštiti od toga! - ispričao je Mandić.

Zatvoriti tvornicu

Aktivist Ante Tešija iz građanske inicijative Zdravi Split pozvao je na konkretne i hitne mjere, prije svega na zatvaranje prostora bivše tvornice Salonit i sprječavanje daljnjeg izlaganja ljudi azbestu.

- Moj je prijedlog da se ova tvornica hitno zatvori! Na kapiji piše da se prostori iznajmljuju, ljudi ondje ulaze, rade i koriste poslovne prostore. Inspekcija mora reagirati i zabraniti ulazak u ugrožene prostore. Oni koji ondje imaju poslovne prostore trebaju se preseliti na druge lokacije. Bio sam unutra i vidio što se događa. Ne možemo dopustiti da ljudi rade u prostoru u kojem postoji opasnost od izloženosti azbestu - upozorio je Tešija.

Oštro je reagirao i na tvrdnje da je tvornica sanirana, ističući kako postoje dokumenti koji, prema njegovim riječima, pokazuju da je Fond za zaštitu okoliša 2024. godine prestao preuzimati obveze vezane uz Salonit nakon što je privatni vlasnik sklopio ugovor s tvrtkom Adriatic Blizna d.o.o. iz Prgometa o dovršetku sanacije.

- Premijer često dolazi u Solin. Nije teško sjesti u automobil, doći u Vranjic i vlastitim očima vidjeti što se ovdje događa. Živo me je iznenadilo kada je rečeno da je tvornica Salonit sanirana. Ona nije sanirana! Postoji dokument prema kojem je privatni vlasnik dogovorio dovršetak sanacije s tvrtkom Adriatic Blizna d.o.o., a Fond je potom naveo da od tog trenutka više nema obveza prema Salonitu. To je neprihvatljivo. Ne može se odgovornost jednostavno prebacivati s jednog na drugoga dok građani i dalje žive uz azbest - poručio je.

Građani Vranjica, Splita i Solina, kao i svi koji mogu biti izloženi opasnom otpadu i dalje nemaju odgovor na pitanje kako će se ta sanacija izvesti. Godinama se sazivaju konferencije, pljušte optužbe, poziva se na odgovornost, a azbest i dalje slobodno leti zrakom i slobodno pliva morem. Eto, to bi bio glavni zaključak ove apsurdne situacije.