Luka Split ima stoljetnu tradiciju kao ključna točka pomorskog prometa na istočnoj obali Jadrana. Planskim ulaganjem Lučke uprave Split u infrastrukturu u cilju pružanja izvrsnih uvjeta i usluga u putničkom prometu te u svrhu povećavanja konkurentnosti teretne luke i robnog prometa,
Split je zaista postao luka od osobitog međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Navedeno se pokazalo jako bitnim kada je u pitanju razvoj gospodarstva, posebno turizma, te je, primjerice, luka Split postala jedna od nezaobilaznih kada su u pitanju kružna putovanja po Sredozemlju. Split je “magnet” za turiste iz cijelog svijeta, privlači kulturnom baštinom s brojnim znamenitostima te bogatom turističkom ponudom. Turistički promet posebno je značajan u ljetnoj sezoni. U posljednja dva desetljeća dogodio se značajan rast prometa, pri čemu se putnički promet utrostručio, a promet vozila se udvostručio.
Očekivani promet putnika u 2023. godini iznosi 5,7 milijuna putnika te će nadmašiti vršnu 2019. godinu. Ove godine luka Split očekuje oko milijun vozila, što je za petinu više od dosad rekordne 2019. godine.
Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Splitsko-dalmatinska županija su prepoznali potrebe najveće putničke luke u Hrvatskoj i 14. najprometnije putničke luke u EU-u, čime su ostvarene pretpostavke za buduća ulaganja. Lučka uprava Split na čelu s dugogodišnjim ravnateljem Vicom Mihanovićem iznimno je angažirana na području ulaganja u lučku infrastrukturu kako bi se optimalno iskoristili svi potencijali luke, uz korištenje sredstava iz EU fondova za sufinanciranje projekata. Upravo završen projekt dogradnje Istočne obale, službenog naziva “Rekonstrukcija – dogradnja Obale kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split” nastavak je modularnog povećanja operativnih površina u Gradskoj luci, kako ne bi došlo do zastoja u prometu. Naime, Lučka uprava Split je tijekom zadnja dva desetljeća kao odgovor na rast prometa udvostručila operativne površine u Gradskoj luci i tako omogućila bolju protočnost prometa bez obzira na rast broja putnika i vozila.
Među tim projektima ističe se izgradnja vanjskih vezova u lukobranu dovršena 2017. godine, radi poboljšanja protoka putnika i vozila prema našim otocima, te preusmjeravanja kruzerskog prometa izvan Gradske luke Split. Propusna moć Gradske luke Split povećala se izgradnjom dva vanjska veza s vanjske strane lukobrana. Ovaj se projekt nadovezuje na projekt dogradnje vezova 23 i 24 u Gradskoj luci. Na izgradnju dva vanjska veza nadovezat će se gradnja putničkog terminala na lukobranu. Izgrađena su dva veza za prihvat brodova duljine do 270 metara na jednom, a do 320 metara na drugom vezu i dvije rampe za trajekte širine 28 metara. Uz putnike, Lučka uprava Split nije zaboravila ni naše ribare pa je tako uz sufinanciranje preko Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020. izgrađena ribarska luka Brižine.
Projekt dogradnje Istočne obale značajno je povećao kapacitet luke za prihvat brodova, ali i za bolju protočnost putnika i ostalih pješaka, s obzirom na činjenicu da je Gradska luka integralni dio centra Splita. Projekt vrijedan preko šest milijuna eura, koji su čekale generacije Splićana, proveden je uz sufinanciranje od 85 posto iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. i 15 posto iz Državnog proračuna, investicija LUS nije koštala ništa zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i apliciranju prema EU fondovima. Istočna obala je u svrhu poboljšanja postojeće usluge, lučke funkcionalnosti i povećanja sigurnosti svih korisnika dograđena pet i pol metara prema moru, tako da se širina povećala s četiri na devet i pol metara. Time je novostvorena površina operativne obale povećana na oko 1407 metara četvornih. Duljina Obale kneza Domagoja I iznosi 135 metara, a Obale kneza Domagoja II 125 metara. Obala je popločana kamenom i opremljena komunalnom opremom, rasvjetom, opskrbnim ormarićima za opskrbu brodova strujom i vodom, te dodatnim zelenim površinama i dekorativnim podnim pločama koje vizualno razdvajaju dio za privez, ukrcaj i iskrcaj te opskrbu brodova od dijela koji služi za pješačku komunikaciju. Projekt je realiziran vodeći računa o osiguranju pristupačnosti svim putnicima, poglavito osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti. Realizacijom projekta na Istočnoj obali omogućena je nesmetana komunikacija čitavom lokacijom bez barijera, što uključuje i pristup na javnu prometnu površinu. Danas panoramom Gradske luke dominira potpuno nova vizura kojom se ostvarila svrhovitost vezana za bolju protočnost putnika i turista, ali i za prolazak građana.
Dakle, rekonstrukcijom Obale kneza Domagoja I i II u Gradskoj luci Split evidentno je ostvareno unaprjeđenje pomorske infrastrukture. Bolja kvaliteta prometa i smanjenje gužvi u Gradskoj luci su osigurani proširenjem obalnog koridora, uređenjem pješačke zone i povećanjem operativne obale. Ostvaren je razvoj i unaprjeđenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš i prometnih sustava s niskim emisijama CO2, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti.
Poboljšanje prometne infrastrukture u pomorskom prijevozu rezultira pozitivnim učincima prema svim korisnicima, od brodara, preko prijevoznika do putnika, poglavito u turističkoj sezoni, kada su potrebe daleko veće. Naime, tijekom srpnja i kolovoza luka Split ostvari oko 40 posto godišnjeg putničkog prometa, a od lipnja do rujna oko dvije trećine ukupnog putničkog prometa. Stoga, s obzirom na rast putničkog prometa od sedam posto u odnosu na 2022. godinu već se sada može reći da se projekt dogradnje Istočne obale pokazao kao potreban i opravdan.
Naravno, nakon ovog ulaganja slijede novi projekti u Gradskoj luci, a prvi na redu za provedbu je izgradnja novog putničkog terminala na lukobranu, sufinanciranog sredstvima EU-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i državnog proračuna.
