Minimalac vam se diže za 100 eura, a plaća za samo 57; jasno je gdje završava ‘višak‘, evo kamo ide ‘vaš‘ novac

Kad država podiže bruto minimalac podiže neto minimalnu plaću, ali i sve doprinose koji se računaju iz nje i na nju, jednako kao i porez na dohodak.

Štoviše, u nekim slučajevima s tim rastom više porastu sva davanja iz bruto plaće za porez i doprinose nego sama minimalna neto plaća.

Trenutačnih 1050 eura bruto minimalca za samce u Splitu znači 803,12 eura neto plaće i da taj bruto poraste sto eura, neto minimalna plaća bi porasla 56,91 euro, dok bi još više, za 59,59 eura, porasla ukupna davanja s te minimalne plaće. Minimalne neto plaće roditelja s jednim djetetom koji živi u Splitu bi porasle 65,78 eura, a ukupna davanja za doprinose i porez još više i to 75,25 eura.

Dam ti, daj mi

Do kraja ovog mjeseca Vlada će odlučiti koliko će porasti minimalna bruto plaća, a iz Vlade su najavili da žele minimalnu bruto plaću od 1250 eura do 2028. godine. Cilj lako može dosegnuti ako ove i iduće godine pojača bruto minimalac po 100 eura. Kada bi iduće godine bruto minimalac porastao za sto eura na 1150 eura, samci koji primaju minimalne plaće i žive u Splitu bi umjesto sadašnjih 803,12 eura neto plaće, iduće godine primali 860,03 eura.

Dobili bi svakog mjeseca po 56,91 euro povećanja plaće. Istovremeno bi još više, za 59,59 eura, porasla ukupna davanja s tih minimalnih plaća: s trenutačnih 420,13 eura poreza na dohodak te mirovinskog i zdravstvenog doprinosa na 479,72 eura. Porez na dohodak i mirovinski doprinosi za prvi i drugi stup ulaze u takozvani bruto 1 i ta davanja su obveza zaposlenih koje u njihovo ime uplaćuje poslodavac, dok je zdravstveni doprinos obveza poslodavca.

Trenutačno roditelji i osobe s uzdržavanim članovima obitelji uopće ne plaćaju porez na dohodak jer su im osobni odbici veći od porezne osnovice. Oni s jednim uzdržavanim djetetom imaju ukupni odbitak od 900 eura, a oni s dvoje djece 1320 eura. S povećanjem bruto minimalca za sto eura roditelji jednog djeteta upali bi u porezne škare i morali bi platiti 6,72 eura poreza na dohodak. Njihove bi plaće porasle sa sadašnjih 858,75 eura na 924,53 eura. Minimalne neto plaće bi im porasle 65,78 eura a ukupna davanja za doprinose i porez još više i to 75,25 eura, s 364,5 eura na 439,75 eura.

Roditelji s dvoje djece bi u slučaju da bruto minimalac poraste za sto eura prolazili i dalje bez poreza na dohodak. Minimalne neto plaće bi im porasle 73,50 eura sa sadašnjih 858,75 eura na 931,25 eura dok bi ukupna davanja na te plaće porasla 44 eura na 408,50 eura.

Sve su ove novinarski okvirni izračuni za građane Splita koji porez na dohodak plaćaju po 21,50 posto i uz pretpostavku da se osobni odbici neće mijenjati. Ministar financija nedavno je u Saboru rekao da povećanje osobnog odbitka u ovom trenutku nije predmet rasprave. Osobni odbitak ili neoporezivi dio plaće je posljednji put povećan prije dvije godine.

U 2024. godini osobni odbitak za svakog obveznika iznosio je 560 eura, a protekle dvije godine 600 eura. Tako je povećanje iznosilo 40 eura. Iz tog se odbitka računaju ostali odbici za uzdržavanu djecu i članove obitelji, a međusobno se zbrajaju i tako se dobiva neoporezivi dio dohotka.

Odbici na čekanju

Što je odbitak veći, to je manji oporezivi dio plaće i plaćeni porez na dohodak koji je prihod gradova i općina. Što je odbitak manji, veći dio plaće upada u porezne škare, a plaće u proteklom desetljeću nominalno porasle 108 posto a osobni odbitak 74 posto. Glavnina tog rasta odbitka dogodila se u 2017. godini, a od tada do danas porastao je 19 posto ili 96 eura dok je istovremeno inflacija iznosila 42 posto.

Osobni odbitak je egzistencijalni minimum kojeg se ne oporezuje jer služi za osnovne životne potrebe. Osobni odbitak je ispod praga rizika pod siromaštva što trenutačno iznosi 750 eura za jednočlano kućanstvo. Ministarstvo financija je za treće tromjesečje ove godine bilo najavilo preispitivanje sustava poreznih olakšica zbog postizanja veće jednakosti i pravednosti. Također su bili najavili pojednostavljivanje sustava doprinosa i otklanjanje neopravdanih razlika u obvezi doprinosa.

Spominjalo se ukidanje olakšica za djecu i uvođenje fiksnih dodataka jednakih za svako dijete što neće ovisiti o plaći roditelja.

Bivši ministar financija ukazivao je da odbitke za djecu treba eliminirati iz obračuna plaće i utvrđivanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada jer 53 posto građana ne plaća porez na dohodak. Zanimljivo je da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima 2,7 članova, a u obiteljima s djecom najčešće je jedno ili dvoje djece. Ili, jezikom poreznih olakšica, najčešće se koriste olakšice od 900 i 1320 eura osobnog odbitka.

Prosječne plaće mnogo porasle, trenutačno iznose 1540 eura, ali više od polovice ljudi porez ne plaća jer prima manje od 900 eura ako ima jedno dijete ili 1320 eura ako ima dvoje djece...