Obnovljene jaslice iz druge polovine 19. stoljeća iz čuvene bračke glagoljaške Pustinje Blaca blagoslovio je tijekom misnog slavlja u crkvi Gospe Karmelske u Nerežišćima župnik don Marko Plančić. Jaslice pripadaju crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zaštitnice blatačke pustinje, a riječ je o jednom od najstarijih poznatih sačuvanih primjeraka tirolskih jaslica u Hrvatskoj.
Ovim je jaslicama don Nikola Milićević stariji, blatački upravitelj u vremenu od 1869. do 1923. godine dodao još neke elemente poput ostakljene kutije s kruništem od drveta koju je izradio u svojoj drvodjelskoj radionici. Obnovu jaslica pokrenuo je Centar za kulturu Brač, a obavljena je u restauratorskoj radionici Giuseppea i Zrinke Sava.
"Ove godine odlučili smo umjesto naših uobičajenih jaslica izložiti blatačke jaslice koje su iznimno umjetničko djelo, vrijedno pažnje i predstavljanja", istaknuo je župnik Plančić te dodao kako jaslice imaju svoj povijesni niz duži od 120 godina.
O bračkim jaslicama iz Pustinje Blaca pisala je i viša kustosica Danijela Križanec-Beganović u monografiji "Kulturna povijest božićnih jaslica u Hrvatskoj i Europi", istaknuvši kako su od najstarijih poznatih sačuvanih primjeraka jaslica one su iz kapucinskoga samostana u Varaždinu s kraja 19. stoljeća izrađene od drva i gipsa s pozadinskom slikom Betlehema i fiksno smještene u ormariću, potom one Đakovačke katedrale te primjerci na Braču i Hvaru.
Bračke jaslice crkve Pustinje Blaca i danas se čuvaju i izlažu u naknadno dodanoj staklenoj vitrini, a datirane su u drugu polovicu 19. stoljeća.
Nakon svete mise brojni vjernici su razgledali i pomolili se ispred jaslica koje svjedoče o životu i djelovanju svećenika u pustinji koja nije bila samo mjesto sklanjanja ili bijega od Turaka već i mjesto kontemplacije i duhovnog života.
Blaca su, naime, stvorili popovi glagoljaši koji su u 16. stoljeću pobjegli pred Turcima i na taj način sačuvali svoju vjeru i nacionalno biće. Svojim radom i uz Božju pomoć uspjeli su stvoriti neponovljivi gospodarski rast i vrijedan spomenik hrvatskoj kulturnoj baštini, pravi dragulj.
Blatačka pustinja ima veliku spomeničku vrijednost, a u svoje vrijeme u njoj su živjeli glagoljaši, dušobrižnici, učenjaci, težaci i oružnici koji su posjedovali mnogo zemlje, vlastitu tiskaru, tisuće knjiga, bile su tu astronomske sprava ove u svijetu poznate zvjezdarnice, bogata zbirka starinskog oružja, mnoštvo raznolikih starinskih satova i štošta drugo. Pred prvi svjetski rat proizvodili su 10 vagona vina, imali su svoje brodove, a s obzirom na to da su imali jedinstveni pčelinjak s 266 košnica u Pustinji se umjesto šećera koristio med.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....