Majka troje djece sad se u Splitu bori za život; zašto su vrata Hitne bila zaključana? Dvije intervencije su maksimum

Slučaj 38-godišnje žene koja se u noći s 5. na 6. rujna srušila pred zaključanim vratima Hitne medicinske službe u Supetru otvorio je šire pitanje organizacije hitne zdravstvene skrbi na Braču: što se događa kada je tim Hitne već angažiran na drugoj intervenciji, a istodobno se pojavi druga osoba kojoj je potrebna hitna pomoć? 

Prema iskazu njezina brata Dinka Barhanovića, žena je oko ponoći zbog zdravstvenih tegoba otišla do Hitne u Supetru. Ondje je zatekla zaključana vrata. Nazvala je brata, koji je stigao nekoliko minuta poslije i zatekao je bez svijesti ispred ambulante. Okupljeni su pozvali 112, a u pomoć je priskočio i medicinski tehničar koji te noći nije bio u smjeni, ali čuo je pozive iz svoje kuće u blizini. Ubrzo je stigao i tim Hitne koji je bio na drugoj intervenciji. Pacijentica je reanimirana i helikopterom prevezena u KBC Split, gdje se, prema ranijim informacijama, liječnici bore za njezin život.  

Prema očitovanju Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije koje je dostavljeno Gradu Supetru, na Braču su organizirana dva tima hitne medicinske službe. T1 tim smješten je u Supetru i uključuje liječnika te medicinsku sestru, odnosno tehničara koji je ujedno i vozač. T2 tim smješten je u Gornjem Humcu, a čine dva medicinska tehničara, od kojih je jedan vozač, a drugi specijalist hitne medicine.  

Tijekom turističke sezone danju radi dodatni tim, dok se tijekom noći Brač oslanja na dva osnovna tima hitne medicine – T1 u Supetru, u kojem je liječnik, te T2 u Gornjem Humcu, koji nema liječnika. 

Zavod pritom naglašava da zdravstveni djelatnici timova moraju izlaziti na teren na intervencije te da ne mogu istodobno biti u ambulanti i čekati eventualnog pacijenta. 

Prema očitovanju Zavoda, T1 tim iz Supetra otišao je na intervenciju u Postira. Dok je bio na terenu, zaprimljena je nova dojava – pacijentica se srušila pred ambulantom u Supetru. Nakon poziva iz medicinske prijavno-dojavne jedinice, službujući T1 tim krenuo je prema pacijentici te je, prema očitovanju Zavoda, do nje stigao za osam minuta.

‘Ako se dogode tri intervencije...‘ 

– Smatram da postojeća organizacija hitne medicinske službe nije odgovarajuća s obzirom na broj stanovnika i turističku posjećenost otoka – ističe gradonačelnica Supetra Ivana Marković te podsjeća da Brač ima više od 13 tisuća stanovnika, dok se tijekom turističke sezone broj ljudi na otoku višestruko poveća. 

Posebno problematičnim smatra činjenicu da se cijeli otok oslanja na dva tima. 

– Ako se na otoku Braču, trećem najvećem otoku po površini i broju stanovnika, dogode tri istodobne intervencije, jedna osoba neće dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu i samo je pitanje koje će biti posljedice – kaže Marković. 

Dodaje kako se pritom ne smije odgovornost prebacivati na zdravstvene djelatnike. 

– To nije pitanje rada zdravstvenih djelatnika, koji rade u uvjetima kakvi su im zadani, nego organizacije sustava – ističe gradonačelnica. 

Zavod navodi da je ove godine dodatno uveden T1 tim u Ispostavi HM-a Supetar, koji je od 15. lipnja do 13. rujna radio svakoga dana od 9 do 21 sat, odnosno u dijelu dana kada je ispostava, prema podacima Zavoda, najopterećenija brojem pacijenata. 

Tijekom noći, kada dodatni tim ne radi, sustav se vraća na dva osnovna tima za cijeli otok. 

Zavod pritom navodi i podatak da je u 2021. godini Brač imao 13.825 stanovnika, dok je, prema podacima Mreže hitne medicine, jedan T1 tim na Supetru u 2021. imao 1143 intervencije. Brojevi na razini godine, navodi Zavod, pokazuju da su timovi prosječno imali oko tri intervencije u 24 sata, zbog čega preklapanja intervencija "ne mogu biti česta, ali su moguća kao što se u ovom slučaju, nažalost, dogodilo", ističu iz Zavoda. 

I tu dolazimo do srži ove problematike: sustav može biti organiziran tako da u prosjeku funkcionira, ali što se događa kada se dogodi ono što statistički nije često – dvije ili tri istodobne hitne intervencije?  

‘Na ovo upozoravamo godinama‘

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković pritom naglašava da problem dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima nije nov niti je prvi put da se o njemu govori nakon tragedije. 

Na probleme otočne zdravstvene skrbi, kaže, upozoravala je i nakon tragičnog slučaja na Lastovu u ožujku 2025. godine, kada je 26-godišnji mladić preminuo nakon što je zbog vrlo loših vremenskih uvjeta njegov prijevoz s Lastova do dubrovačke bolnice trajao više od osam sati.  

– Tada je tražena i izvanredna sjednica saborskog Odbora za zdravstvo kako bi se raspravilo upravo o dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima i predložila rješenja – kaže Marković, dodajući da tadašnja inicijativa nije dobila potrebnu podršku. 

Marković podsjeća da je na problem dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima upozoravala i kroz saborski rad. Kroz prijedloge amandmana na Zakon o otocima tražena je bolja koordinacija Ministarstva zdravstva, županija, zdravstvenih ustanova i lokalne samouprave te dugoročnije planiranje zdravstvene skrbi prema stvarnim potrebama otočnog stanovništva. Prijedlozi, kaže, nisu prihvaćeni. 

Danas, nakon slučaja iz Supetra, Marković smatra da više nije dovoljno samo upozoravati. 

Grad Supetar već je zatražio sastanak Ministarstva zdravstva, Splitsko-dalmatinske županije, Zavoda za hitnu medicinu, Doma zdravlja i predstavnika jedinica lokalne samouprave na Braču. 

– Dosta je dopisa, obećanja i sastanaka bez zaključaka. Želimo da se za isti stol sjedne s konkretnim prijedlozima te da se sa sastanka iziđe s mjerama, rokovima i jasno utvrđenom odgovornošću svakog dionika – kaže. 

Zavod predlaže alternativno rješenje i videokomunikaciju 

Zavod u svom odgovoru navodi da je u tijeku realizacija videokomunikacijske veze između ulaza u ispostave Hitne medicinske službe i medicinske prijavno-dojavne jedinice. 

Preklapanje

Kada je riječ o situacijama preklapanja hitnih intervencija, iz Zavoda navode da će s Ministarstvom zdravstva, Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu te regionalnom i lokalnom samoupravom nastojati pronaći alternativno rješenje. 

Gradonačelnica podsjeća i da Grad godinama sudjeluje u rješavanju problema zdravstvene skrbi, ali upozorava da lokalna samouprava ne može preuzeti ulogu države u organizaciji zdravstvenog sustava. 

Istodobno najavljuje da će se o problemu nastaviti razgovarati sa Zavodom i drugim nadležnim institucijama. 

Slučaj iz Supetra tako je otvorio pitanje što se događa kada je tim Hitne već na terenu, a istodobno pomoć zatreba drugoj osobi. Za obitelj 38-godišnje žene to je pitanje te noći postalo vrlo konkretno. Njezin brat Dinko Barhanović, koji se nakon svega obratio Slobodnoj Dalmaciji, traži odgovore i konkretne promjene. 

"Mi ne tražimo privilegije, tražimo ono što bi trebalo biti osnovno pravo svakog čovjeka – da u trenutku kada mu je život ugrožen, pomoć bude dostupna. Zato ovim putem apeliram na hitno poduzimanje konkretnih promjena. Predugo se nas, ‘male‘ građane, može zanemarivati jer smo mali broj na papiru, jer smo na otoku i jer se naš glas očito slabije čuje. Ali iza tog ‘malog broja‘ stoje ljudi. Stoje majke, očevi, djeca, obitelji. 

Ne želim da se ovaj slučaj pretvori u samo još jedan slučaj o kojem će se govoriti nekoliko dana, a zatim zaboraviti. Ne želim da se nakon moje sestre sutra na tim istim zaključanim vratima nađe netko drugi. Tražimo sustav koji će funkcionirati kada je čovjeku najpotrebniji", poručuje Barhanović.