Provesti ljeto u mjestu u kojem je, unatoč tome što se radilo o početku 21. stoljeća, postojala veća šansa da vidite nonu koja grumenom zlata gađa mačke nego da prolijeva čašu vode, imalo je svojih prednosti i mana. Prednost, za dijete od 6 godina, bila je to što nema tog napornog tuširanja svaki dan. Nedostatak je bio to što pištolji na vodu nisu bili opcija. Odrasli? Odraslima je prednost bila što su mogli stalno piti bevandu “jer se vinom čisti voda”. Nedostatak im je bio to što nisu mogli dovoljno zalijevati biljke, zbog čega je patila poljoprivreda.
To su samo neki problemi kojima se istočni dio Hvara, još uvijek osuđen na čuvanje vode u gustirnama (amo reć bunarima), susreće. No, izgleda da će te probleme odnijeti voda. Nikša Peronja, dugogodišnji načelnik općine Jelsa i voditelj kampanje Zorana Milanovića, na svom Facebook profilu objavio je vijest koju su Plamusi (taj dio otoka zove se Plame + Gdinj i Bogomolje) čekali generacijama.
“VODOOPSKRBA ISTOČNOG DIJELA OTOKA HVARA! Komunalna tvrtka Hvarski vodovod d.o.o. užurbano radi na nastavku vodoopskrbe istočnog dijela otoka Hvara, preciznije mjesta Prapatna, Poljica i Zastražišće!!
Nakon 50 godina neostvarenih obećanja i nevjerojatne činjenice da istočni dio otoka Hvara u tekućem stoljeću još uvijek nema riješenu vodoopskrbu, došlo je vrijeme i da se to promijeni.
Prije nekoliko godina realiziran je magistralni cjevovod od mjesta Jelsa do mjesta Poljica, a sada se već izvode radovi na sekundarnoj mreži mjesta Zastražišće, a kreću Poljica i Prapatna također sa sekundarnom mrežom, kao i crpna stanica u Prapatnoj te vodosprema u mjestu Poljica.”
Gospodin Peronja naveo je što se napravilo i na čemu se radi, pa potom zamolio stanovnike za strpljenje.
Naime, dok se radovi odvijaju, a posebno na dionici od Poljica do Zastražišća, gdje će se kopati jedna traka državne ceste D-116, promet će biti nešto sporiji. Peronja navodi i da će se obujam radova kroz siječanj drastično povećati te da je rok dovršetka do turističke sezone. Nadamo se da će se to ostvariti jer jedina cesta koja spaja rep i glavu otoka Hvara tijekom ljeta mora biti otvorena ako otok želi sjati u svom punom sjaju.
Gdinj i Bogomolje su idući na redu za spajanje na vodoopskrbu
Nikšinu objavu podijelili su neki stanovnici Zastražišća oduševljeni mogućnostima koje će, generacijama isčekivane, cijevi donijeti. Sada će moći do mile volje sjediti na balkonu i pištoljima na vodu zalijevati dinje (lubenice, ono narančasto na Hvaru je milun). No i u Gdinju vole dinje, pa se jedan gospodin požalio da Gdinj nikada neće dobiti vodu.
Nikša Peronja je u svojoj objavi, i prije tog komentara, napisao:
“Paralelno se nastavlja projektiranje i koordinacija cjevovoda-vodoopskrbe skupa s projektom rekonstrukcije državne ceste D-116 od Zastražišća pa dalje prema Gdinju i mjestu Bogomolje, tako da se užurbano radi i na spajanju cjevovoda s mjestom Gdinj.”
Peronja navodi i da se gradi EU sredstvima te da je ukupna vrijednost ovih radova oko 7,5 milijuna eura, a svoju objavu završava s ponosom:
“Eto, za zaključiti je da se radi o životno važnom projektu koji su stanovnici istočnog dijela otoka Hvara neopravdano dugo čekali, i ponosan sam i sretan što smo uspjeli realizirati ovaj projekt kroz Hvarski vodovod d.o.o., koji će olakšati život stanovnicima tog dijela otoka te stvoriti preduvjete za daljnji razvoj!!!”
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....