Na netaknutom dalmatinskom otoku gradi se naselje od čak šest luksuznih vila s bazenima, otkrivamo tko ulaže milijune

Lijepa naša nije lijepa samo – nama, hrvatskim građanima.

U toj Bogom danoj ljepoti koja nas okružuje, žele uživati i stranci - ne samo preko ljeta, pustimo sezonu, već tijekom cijele godine, pa i ne čudi što sve veći broj nekretnina, najčešće na obali, završi upravo u njihovim rukama. Lani je, za usporedbu, stranim državljanima prodano više od 12 tisuća raznih kuća, vila, zemljišta..., a ta brojka bi, po svemu sudeći, u godinama pred nama trebala samo rasti.

Od stranog kapitala nije se uspjela obraniti ni Šibensko-kninska županija. Primjera je nekoliko, a sve su češća meta – otoci. Ne tako davno, prenijeli smo priču s omalenog Krapnja, inače najnižeg i svojedobno najgušće naseljenog otoka na Jadranu.

Iako je posljednji popis stanovništva pokazao kako na Krapnju živi tek 166 ljudi, ta brojka ljeti bude debelo premašena. Nijemci, koji su desetljećima zaljubljeni u taj mali školj, udaljen od obale samo 300 metara, dolaskom na Krapanj odsjeli bi u tamošnjem hotelu. Jedinom na otoku.

Njemica ostavila sve iza sebe i odlučila strance u Dalmaciji podučavati sretnom životu. Tajna se krije u jednoj riječi!

Ubrzo su "Švabe", ionako dubokog džepa, došli do računice da im je umjesto plaćanja hotela, isplativije kupiti nekretninu ili rijetki preostali komad zemlje i izgraditi kuću ili vikendicu u koju mogu doći ljetovati kada im se prohtije. To se i obistinilo, pa se sada na jugozapadnoj strani otoka, onoj koja gleda prema Zlarinu, nalazi nekoliko kuća čiji vlasnici nemaju stalno prebivlište u Hrvatskoj.

Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Taj trend, očito je "doplovio" upravo do Zlarina, inače trećeg po veličini otoka u šibenskom arhipelagu. Ni otok koralja, kako ga još nazivaju, nije se uspio othrvati fureštima i njihovim eurima, pa bi tako u unutrašnjosti školja, na samom rubu jedinog mjesta, uskoro trebalo niknuti nekoliko stambeno- poslovnih objekata iza kojih stoji investitorica iz - Bugarske, Valentina Nikolaeva Mineva.

Ulagačica s adresom u Sofiji, bugarskoj metropoli, od dotadašnjih privatnih vlasnika s hrvatskim i srbijanskim adresama, otkupila je na Zlarinu šest parcela ukupne površine od nevjerojatnih 5430 četvornih metara. Na objedinjenim zemljištima, a što se može iščitati iz zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola, uz stambene objekte trebali bi biti izgrađeni i otvoreni, vanjski bazeni, pa nam nekako logika stvari nalaže da će jednom izgrađeni objekti biti namijenjeni za iznajmljivanje ili prodaju.

Dodajmo i kako je prema Urbanističkom planu grada Šibenika, kojem Zlarin administrativno pripada, riječ o području mješovite namjene u kojoj je dopuštena stambena izgradnja, pa prepreka, što se toga tiče, ne bi smjelo biti.

- Već dugo nismo imali u ponudi građevno zemljište na Zlarinu, barem u nekoliko zadnjih mjeseci. Inače, za otoke u šibenskom arhipelagu uvijek imamo upita, a što se tiče nekog profila investitora – nema tu nekakvih pravila – kazali su nam iz agencije za nekretnine "Palace".

Inače, prema podacima Porezne uprave za 2022. godinu, koje je objavio portal Lider, strancima su prodana ukupno 4284 stana u cijeloj Hrvatskoj. Većina kupoprodaja koncentrirana je na priobalne nekretnine, njih čak 90 posto je na Jadranu.

Zanimljiv je i podatak da stranci kupe svaki četvrti apartman na obali.

- Ako je riječ o kućama na otocima u blizini Šibenika, investitori se uglavnom odlučuju na renoviranje. S novogradnjom se baš i nismo susreli u posljednje vrijeme – zaključili su iz "Palacea".