Poskok na Braču nije neko čudo, ali ovoliki se ne viđa tako često. Ovaj je poskok kapitalac nekidan iznenadio arhitekte u Dolu na Braču. Dok su gledali kroz vrata u pogrebnu dvoranu koju su projektirali osjetili su da im nešto gmiže kraj nogu, tik do njih, piše Danas.hr.
Naravno da su skratili izviđanje, a poskok im se i izbeljio.
Poskok spada među najotrovnije i najopasnije zmije iz porodice ljutica. Često se može čuti kako je to i zmija dalmatinskog podneblja, pri čemu se zaboravlja da je taj gmaz, koji živi na kamenitim i sunčanim staništima, rasprostranjen diljem južne Europe i Male Azije. Mužjak poskoka naraste do dužine od jednog metra. Ženka je u pravilu manja od mužjaka. Boja poskoka je promjenjiva, prilagođena podneblju pa može biti siva, žuta ili smeđa s cik-cak prugama. Prepoznatljiv je po trokutastoj plosnatoj glavi, okomitoj zjenici i karakterističnom roščiću na vrhu njuške.
Pomoću dugog i rašljastog jezika osjeća opip i miris, a on mu služi i da, kada zagrize žrtvu, pritisne spremište otrova u posebnoj žlijezdi i unese ga u žrtvu kroz dva duga šuplja zuba. U narodu se o toj najpoznatijoj ljutici ispredaju legende. Pa se tako govori kako poskok skače, što mu kazuje i samo ime te da se može saviti u klupko i tako kotrljati. Istina je da poskok može pužno saviti stražnji dio svojega tijela i onda uzdignuti i brzo izbaciti naprijed prednji dio kako bi ugrizao žrtvu. Dokazano je da takav skok može biti dugačak 40-ak centimetara. Poskok se u ljubavnom klinču može zateći krajem travnja i početkom svibnja. Ženka tijekom rujna i listopada na svijet donosi 10 do 20 mladih. Ona ih, zapravo, koti jer čim mladi iziđu iz majčinog tijela probijaju opnu jajeta. Jedna od narodnih legendi je i ta da se ženka poskoka koti na stablu kako joj njeni mladi ne bi zadali smrtonosni ugriz. Poskok je općenito najopasniji u jesen kada se penje na stabla kako bi došao u priliku uloviti ptice. Inače je aktivan većinom noću, a danju sklupčan spava i probavlja lovinu. Uz čovjeka koji ga ne preže ubiti, najveći neprijatelji ove ljutice su orao zmijar i mungos.
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu, piše HZJZ.
- Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
- Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav. Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
- Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
- Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
- Označite rub otekline na koži.
Ne činite ništa od sljedećeg:
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
- Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Komentari (0)
Komentiraj