Sezonu u kolovozu spasili Bosanci i Ukrajinci, a Poljaci nam polako okreću leđa... Treba li nam ‘remont‘?

Znate koja je razlika između Istre i Dalmacije? Istra je cura iznadprosječnog izgleda i osobnosti koja ima mnogo toga za ponuditi, ali se ipak mora malo potruditi da bi dobila pozornost od tipa muškarca kakve cilja. Mora se malo srediti, ne može baš biti kao da je more izbacilo…

Zato vam Istrijani imaju taj nos za biznis koji često nedostaje u Dalmaciji, tamo skoro svaka kuća nešto nudi, svaka obitelj se nečim bavi. Pričali smo se Deanom Kotigom prije mjesec dana i ovu usporedbu podijelili i s njim, složio se s nama. Kolega Dalmatinac nije se složio s nama dok nismo opisali Dalmaciju…

Dalmacija s druge strane je onaj tip cure koji jednostavno ima ono nešto. U svemu. Dalmacija je fatalna žena kojoj se ne može odoljeti. Dalmacija ne mora raditi ništa i svi će je i dalje oblijetati…

No što kaže statistika za kolovoz o rezultatima naše femme fatale? Treba li nam ipak malo šminke? Možda neka depilacija? Pedikura? Smrdimo li na znoj?

Tržišta s najvišim rastom

Najveći apsolutni rast broja dolazaka ostvaren je iz Bosne i Hercegovine, odakle je stiglo 87.495 gostiju, odnosno 8.485 više nego lani, što je rast od 10,74 posto. Slijede Ukrajina s 43.955 dolazaka, 7.360 više nego lani ili 20,11 posto, Hrvatska sa 100.188 dolazaka, 5.465 više ili 5,77 posto, SAD s 43.964 dolaska, 2.931 više ili 7,14 posto, te Mađarska s 37.801 dolaskom, 2.515 više ili 7,13 posto. Postotno su najviše rasli Izrael, s 1.110 na 1.518 dolazaka, odnosno 36,76 posto, Kosovo s 872 na 1.164 ili 33,49 posto, Maroko sa 748 na 995 ili 33,02 posto, Luksemburg s 924 na 1.126 ili 21,86 posto te Ukrajina s 36.595 na 43.955 dolazaka ili 20,11 posto. 

Ukrajina predstavlja stvarno velik rast jer je pri vrhu i postotno i apsolutno, dok se kod Izraela, Kosova, Maroka i Luksemburga visoki postoci temelje na mnogo manjim brojkama.

Kod noćenja je najveći apsolutni rast ostvarila Ukrajina, s 240.587 na 289.337 noćenja, odnosno za čak 48.750 ili 20,26 posto. Slijede domaći gosti s 28.872 noćenja više, BiH s 23.657 više, Mađarska s 11.102 više i SAD s 9.667 noćenja više. Postotno su najviše rasli Maroko za 37 posto, što je 914 dodatnih noćenja, Izrael za 36,02 posto ili 1.180 noćenja, Katar za 32,32 posto ili samo 64 noćenja, Tajland za 23,90 posto ili 92 noćenja te Ukrajina za 20,26 posto ili 48.750 noćenja.

Tržišta s najvišim padom

Najviše dolazaka u apsolutnom broju izgubila je Poljska, s padom sa 106.939 na 102.308 dolazaka, odnosno za 4.631 ili 4,33 posto. Slijede Francuska s 3.818 dolazaka manje, Nizozemska s 3.406 manje, Švedska s 2.581 manje i Slovačka s 2.475 manje. Postotno najveći pad bilježe Oman, s 26 na samo dva dolaska, odnosno 92,31 posto, Makao s 20 na šest ili 70 posto, Island s 1.071 na 450 ili 57,98 posto, Katar sa 74 na 37 ili 50 posto te Malta s 397 na 254 dolaska ili 36,02 posto.

Oman, Makao i Katar imaju dramatične postotke, ali njihov je stvarni utjecaj na ukupan promet gotovo zanemariv. Mnogo su važniji padovi Poljske, Francuske, Nizozemske, Švedske i Slovačke.

Najveći apsolutni gubitak noćenja također je zabilježen kod Poljske, koja je pala sa 775.895 na 746.259 noćenja, odnosno za 29.636. Slijede Slovačka s 21.152 noćenja manje, Nizozemska s 20.763 manje, Francuska sa 17.052 manje i Švedska s 15.471 noćenjem manje. Postotno su najviše pali Oman, za 81,25 posto ili samo 52 noćenja, Makao za 70,37 posto ili 38 noćenja, Island za 60,05 posto ili 3.314 noćenja, Kuvajt za 33,45 posto ili 277 noćenja te Lihtenštajn za 29,82 posto ili 51 noćenje.

Najvažniji je zato podatak o Poljskoj: pad noćenja iznosi samo 3,82 posto, ali zbog veličine tržišta znači gotovo 30 tisuća noćenja manje.

Destinacije s najvišim rastom

Najveći apsolutni rast dolazaka ostvarila je Baška Voda, s 48.820 na 57.705 dolazaka, odnosno za 8.885 ili 18,20 posto. Slijede Makarska s 2.475 dolazaka više, Tučepi s 1.106 više, Trogir s 1.074 više i Drvenik s 838 dolazaka više. Postotno prednjači Vrlika, koja je porasla s 361 na 777 dolazaka, odnosno za 115,24 posto, ali je riječ o samo 416 dodatnih dolazaka. Slijede Baška Voda s rastom od 18,20 posto i 8.885 dodatnih dolazaka, Vrgorac sa 16,09 posto i 171 dodatnim dolaskom, Vrboska s 10,22 posto i 479 dodatnih dolazaka te Vis sa 6,82 posto i 516 dodatnih dolazaka.

Baška Voda ostvarila je i najveći rast noćenja, s 297.354 na 333.627, odnosno za 36.273 ili 12,20 posto. Slijede Marina s 4.270 noćenja više, Trogir s 3.848 više, Makarska s 3.805 više i Drvenik s 3.130 više. Postotno je prva Vrlika s rastom noćenja od 54,38 posto, ali to predstavlja samo 583 dodatna noćenja. Iza nje su Trilj sa 17,53 posto ili 1.162 noćenja više, Baška Voda s 12,20 posto ili 36.273 noćenja više, Sinj s 11,49 posto ili 932 više te Solin s 8,46 posto ili 2.173 noćenja više.

Destinacije s najvišim padom

Najveći apsolutni pad dolazaka zabilježio je Omiš, s 51.148 na 47.022 dolaska, odnosno za 4.126 ili 8,07 posto. Slijede Split s 2.489 dolazaka manje, Seget s 2.106 manje, Bol s 1.682 manje i Dugopolje s 924 dolaska manje. Postotno je najveći pad zabilježilo Dugopolje, koje je palo s 1.712 na 788 dolazaka, odnosno za 53,97 posto. Slijede Omiš s padom od 8,07 posto, Seget s 5,55 posto, Bol s 5,40 posto i Pučišća s 3,83 posto, što je 89 dolazaka manje.

Kod noćenja je najveći gubitak imao Omiš, s 28.358 noćenja manje ili padom od 8,29 posto. Seget je izgubio 19.481 noćenje ili 8,02 posto, Bol 6.714 ili četiri posto, Grad Hvar 4.719 ili 2,48 posto, a Podstrana 4.513 noćenja ili 2,44 posto. Postotno je najviše palo Dugopolje, za 38,97 posto ili 2.711 noćenja, zatim Omiš za 8,29 posto, Seget za 8,02 posto te Komiža i Bol za približno četiri posto. Zanimljivo je da su Tučepi imali 1.106 dolazaka više, ali 2.543 noćenja manje, dok je Podstrana imala 509 dolazaka više i čak 4.513 noćenja manje.

Zanimljivo je što su Baška Voda i Omiš udaljeni oko 27 km jedno od drugog, a našli su se na dva kraja spektra u kolovozu.

Najveća i najmanja tržišta te prosječan broj noćenja

Deset najvećih tržišta prema broju dolazaka čine Poljska sa 102.308 dolazaka, u usporedbi sa 106.939 lani, što je pad od 4,33 posto; Hrvatska sa 100.188 prema 94.723, odnosno rast od 5,77 posto; Njemačka s 93.162 prema 93.789, pad od 0,67 posto; BiH s 87.495 prema 79.010, rast od 10,74 posto; Ujedinjena Kraljevina s 56.611 prema 56.179, rast od 0,77 posto; Češka s 48.126 prema 47.759, rast od 0,77 posto; Francuska s 44.839 prema 48.657, pad od 7,85 posto; SAD s 43.964 prema 41.033, rast od 7,14 posto; Ukrajina s 43.955 prema 36.595, rast od 20,11 posto; te Mađarska s 37.801 prema 35.286 dolazaka, odnosno rast od 7,13 posto.

Ovih deset tržišta ostvarilo je 67,61 posto svih dolazaka i 70,48 posto svih noćenja u županiji.

Deset najmanjih tržišta čine Oman s dva dolaska prema 26 lani, Makao sa šest prema 20, Lihtenštajn s 36 prema 47, Katar s 37 prema 74, Jordan sa 79 prema 86, Indonezija s 85 dolazaka kao i lani, Tajland sa 106 prema 110, Hong Kong sa 141 prema 191, Kazahstan sa 180 prema 150 te Tunis s 218 prema 219 dolazaka.

Na razini cijele županije ostvareno je 973.901 dolazaka, što je 6.540 ili 0,68 posto više nego u kolovozu 2025., ali je broj noćenja pao za 16.666 ili 0,31 posto, s 5.400.874 na 5.384.208.

Prosječan broj noćenja po dolasku tako se smanjio s 5,58 na 5,53.

Od 75 evidentiranih tržišta njih 30 imalo je više dolazaka, 44 manje, a jedno isti broj; kod noćenja je 28 tržišta raslo, a 47 palo.

Ukupan rast dolazaka stoga nije široko raspoređen, nego ga ponajprije nose BiH, Ukrajina, Hrvatska, SAD i Mađarska.

Najveći utjecaj na ukupni pad noćenja imali su objekti u domaćinstvu odnosno apartmani, koji su izgubili 38.504 noćenja ili 1,09 posto. Taj su pad djelomično ublažili kampovi s 10.880 noćenja više i hoteli s 10.346 noćenja više.

Eto dobri smo. Po količini ljudi koja nas je posjetila izgleda da smo tu negdje kao i lani. Možda nam za dogodine ne bi škodilo da se malo malo našminkamo.