Preko pet tisuća potpisnika online peticije do objave ovog teksta traži da se učenicima glazbenih i umjetničkih škola dodatnim bodovima pri upisu u srednju školu vrednuju postignuća i pohađanje dviju škola paralelno. Inicijatori naglašavaju kako pružaju potporu sportskim klubovima što su izborili dodatne bodove za osvojene uspjehe na školskim natjecanjima i poručuju da glazbena i umjetnička edukacija imaju jednaku važnost za razvoj pojedinca.
„Mi, potpisnici ove peticije, izražavamo našu snažnu podršku učenicima glazbenih i umjetničkih škola te njihovim postignućima. Smatramo da je važno priznati njihov trud, predanost i iznimne vještine koje razvijaju kroz svoje umjetničko obrazovanje i pohađanje dviju škola paralelno. Njihovi napori nerijetko rezultiraju izuzetnim postignućima, kao što su osvajanje prvih mjesta na natjecanjima, nastupi na prestižnim koncertima i izložbama u zemlji i inozemstvu, te su samim time promotori hrvatske kulture i umjetnosti”, stoji u tekstu peticije.
Traže da se dodatnim bodovima pri upisu u srednju školu nagrade učenici koji su osvojili nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, dobitnici Oskara znanja i učenici koji su šest godina istodobno pohađali dvije škole, redovnu osnovnu glazbenu ili umjetničku školu.
- Neshvatljivo je da se u našem sustavu ne vrednuju trud, ogromno uloženo vrijeme ni postignuća učenika koji istodobno pohađaju dvije škole. Daju se bodovi za školska sportska natjecanja, a tu se radi o nekoj aktivnosti, koju ne podcjenjujem, ali s druge strane uopće se ne vrednuju rezultati postignuti u drugoj školi, koja je pod istim ministarstvom. Ponavljam, ne podcjenjujem sport, ali to uistinu nema smisla niti je pravedno! Takav odnos je poražavajući i ponižavajući. U početku, učenici provode dva sata tjedno u glazbenoj školi, a kasnije svakodnevno imaju nastavu i vježbanje. Sigurno ulože više vremena nego bilo koji sportaš i mislim da to treba nagraditi. Osim toga, glazba oplemenjuje, a znanstveno je dokazao da glazbena umjetnost razvija inteligenciju i koncentraciju. Sjetimo se Alberta Einsteina i ostalih znanstvenika čiji primjeri po potvrđuju – komentira Vanda Đanić, profesorica violončela u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku.
Na prošlogodišnjoj dodjeli Oskara znanja, koje se dodjeljuje učenicima u Hrvatskoj za postignute vrhunske rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima, nagrađeno je čak 12 učenika dubrovačke Umjetničke škole, među mentorima nagrađenih je i prof. Đanić. Trenutačno ima troje učenika koji uz srednju glazbenu, paralelno pohađaju i drugu srednju školu, te osvajaju priznanja na državnim natjecanjima. Izvrsni su učenici i njima nisu bili potrebni dodatni bodovi da bi upisali, primjerice, neki gimnazijski program. Međutim, onima koji odlučuju o tome, je li pohađanje dviju škola vrijedno dodatnih bodova za upis u prvi razred srednje škole, poručuje kako trebaju znati sljedeće: učenik osmog razreda redovne osnovne škole i ujedno šestog razreda glazbene škole, svakoga tjedna ima po osam sati nastave kroz tjedan od satova temeljnog instrumenta, klavira, Solfeggia, Teorije glazbe i skupnog muziciranja (orkestar ili zbor), neki su i u komornim ansamblima. Pored toga što ta nastava nije organizirana sat za sat nego u različitim, za većinu poslijepodnevnim, nekad i večernjim terminima jer su ujutro u redovnoj školi, s instrumentom na leđima trebaju doći u povijesnu jezgru.
- Kao nastavnik klasičnog baleta u potpunosti podržavam inicijativu vrednovanja i eventualnog nagrađivanja učenika koji pohađaju umjetničke škole. Smatram da je iznimno važno naglasiti da to nije izvanškolska aktivnost, nego je to druga škola koju dijete pohađa usporedo s osnovnom ili srednjom školom, unutar koje ima utvrđen broj školskih sati koji se tjedno pohađaju. Recimo, u baletnom obrazovanju tijekom osnovne škole učenice imaju nastavu stručnih predmeta svih pet dana u tjednu, tri do četiri školska sata dnevno, ovisno o razredu kojeg pohađaju, dok u srednjoj školi učenice imaju nastavu iz predmeta koji su propisani planom i programom šest puta tjedno. Pogledamo li iz pedagoške perspektive, što bi donio povratak nagrađivanja učenika koji pohađaju pored osnovnoškolskog ili srednjoškolskog obrazovanja i umjetničko obrazovanje, možemo zaključiti da im šaljemo poruku da se njihov trud prepoznaje i vrednuje, a to je po meni jedan od ključnih elemenata u obrazovanju danas. Iako su to uglavnom djeca kojima ne trebaju bodovi za upis u srednju školu, zaslužuju biti stimulirani, pohvaljeni ili nagrađeni, kako god to netko želi nazvati – kaže Tea Prkačin, pročelnica Baletnog odjela u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića u Dubrovniku.
Učenici glazbenih i umjetničkih škola imali su dodatne bodove pri upisu u prvi razred srednje škole do 2014., do odluke Ustavnog suda koji se tada pozvao na nejednaku dostupnost izvanškolskih aktivnosti svim kandidatima za upis u srednje škole. Sud je tada ocijenio da „trebaju postojati ozbiljni i relevantni razlozi zbog kojih bi specifične izvanškolske aktivnosti, kao što su primjerice sport ili glazba, trebale imati općenitu prednost za upis u škole kojih profil nije vezan uz same te aktivnosti”.
- O odluci iz 2014. godine bi se dalo raspravljati. Iz moje perspektive, iz samog sustava obrazovanja, postoji dovoljno ozbiljnih i relevantnih razloga koji zaslužuju dodatne bodove, odnosno prednost prilikom upisa u školu – kaže Tea Prkačin, nastavnica klasičnog baleta.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja tada je bilo stava da se ulaganje dodatnog napora i truda u stjecanje znanja i vještina treba svakako vrednovati. Sličnog je stava bio i Ured pravobraniteljice za djecu, pozivajući se na Konvenciju o pravima djeteta koja podrazumijeva obvezu države da poduzima mjere kojima će odgoj i obrazovanje djeteta usmjeriti prema razvoju najviših potencijala duševnih i tjelesnih sposobnosti djeteta, što uključuje i obvezu države da potiče razvoj interesa, sklonosti i darovitosti kod djece.
Argument o vezi izvanškolske aktivnosti i profila škole koja se upisuje na labavim je nogama s obzirom da se za upis dodatnim bodovima nagrađuju osvajači nagrada na školskim sportskim natjecanjima. Naprimjer, za prvo mjesto u ekipnom sportu na državnom natjecanju, dobit će tri dodatna boda za upis. Osvojili li treće mjesto, primjerice na državnom natjecanju iz graničara ili badmintona, dobit će jedan bod prednosti pri upisu u neki gimnazijski program, a za drugo mjesta dva boda. Istodobno, učenici glazbene škole (s naglaskom da je riječ o školi), makar osvojili i prvu nagradu na međunarodnom natjecanju instrumentalista, nemaju pravo ni na pola boda.